Oči kao ogledalo duše, uma, ponašanja, bolesti…

Naučnici američkog Univerziteta Pittsburgh tvrde da boju očiju određuje od 12 do 13 različitih varijacija gena, pa se boja i prije rođenja može predvidjeti s točnošću od 70 do 90 posto, piše Daily Mail.

Proučavali su trudnice i analizirali nivo boli i toleranciju na nju s obzirom na boju očiju. Evo njihovih rezultata.

Plave i zelene oči mogu više popiti

Jedan od tih gena, nazvan NCX4 koji se povezuje s tamnijom bojom očiju, kontrolira različite proteine u organizmu poput pigmenta melanina. Smeđooki i crnooki češće razvijaju tzv. Dubin-Johnsonov sindrom. On uzrokuje nakupljanje smeđeg pigmenta u stanicama jetre, a kao rezultat se javljaju bol i umor.

Prema studiji Sveučilišta Atlanta na 12.000 ljudi, oni s plavim i zelenim očima u prosjeku piju više alkohola nego oni s tamnijima te su ponešto otporniji na njegov utjecaj. Kako imaju manje negativnih posljedica pijenja, poput mučnina i mamurluka, ljudi sa svijetlijim očima češće postaju alkoholičari.

Smeđooki imaju brže reflekse

Melanin ne određuje samo boju očiju i kože, već služi i kao izolator električnih veza između moždanih stanica. Što je više melanina u mozgu, on bolje radi, što ljudima s tamnijim očima daje prednost u sportu, jer u prosjeku imaju brže reflekse te razvijenije perceptivne i motoričke sposobnosti.

Plave oči lakše uče

Studenti s tamnijim očima brže rješavaju testove inteligencije koji su vremenski ograničeni. Ljudi s plavim očima su bolji u dugoročnom pamćenju i aktivnostima koji uključuju planiranje te pregled naučenog.

Ljudi s plavim očima su u rodu

Plave su oči nastale kao nova razina ljudske evolucije, kažu naučnici s danskog Sveučilišta Kopenhagen. Oni tvrde da se genetska mutacija potrebna kako bi nastale plave oči slučajno dogodila negdje na obali Crnog Mora u razdoblju od prije 6000 do 10.000 godina.

“Izvorno, svi smo imali tamne oči, a jedna od teorija nastanka svjetlijih očiju je pojava hladnijeg vremena i tamnijih oblaka. To je dovelo do nedostatka melanina, svjetlije kože i očiju” kaže genetičar Hans Eiberg.

Prema toj teoriji, svi ljudi s plavim očima su u rodu, tj. nastali su od jednog pojedinca s tom genetičkom mutacijom.

Boja očiju i dijabetes

Nasljedni tip šećerne bolesti, tzv. tip 1, češći je kod ljudi sa svijetlim očima nego kod onih s tamnijima. U ukupnom broju oboljelih od dijabetesa tipa 1 čak je dvostruko više njih s plavim očima.

Boja diktira i ponašanje?

Još 1977. u časopisu “Journal od Social Psychology” objavljena je studija prema kojoj su ljudi s plavim očima tajanstveniji. To se osobito odnosi na odavanje privatnih informacija o sebi.

Njemački su znanstvenici 2006. otkrili da su djeca s plavim očima nešto poslušnija, kao i opreznija u iskušavanju novih stvari. U školama su tako djeca s tamnijim očima dominantnija, pa su češće predvodnici skupina. Jedno od objašnjenja za to je da se djecu sa svjetlijim očima doživljava nevinije, tj. više dječje, jer sve bebe naizgled imaju plave oči.

Izvor: cafe.ba