Zbog loše ishrane trpi cijelo tijelo

Objavljeno: 21. 7. 2014 u 13:40h

Povećana kiselost organizma može da ošteti, pa čak i da uništi organe i ćelije. Da bi organizam zadržao optimalnu vrijednost pH, svakodnevno treba uzimati oko dvije trećine baznih i trećinu kiselih namirnica.

 povrce

Sve namirnice koje jedemo mogu da zasite, ali i da “začine” organizam, jer utiču na pH ravnotežu. Recimo, uzimanjem velikih količina mesa, mlijeka i mlečnih proizvoda, industrijski prerađene hrane, jaja, bijelog brašna i šećera, brze hrane, vještačkih zaslađivanja i konzervanasa, gaziranih slatkih pića, povećava se kiselost organizma, što može da ošteti ili potpuno uništi sve organe i ćelije. Pomenuti disbalans utiče na slabljenje imunog sistema, podstiče razvoj depresije, nervoze i sindroma hroničnog umora, ali ima značajnu ulogu u nastanku gotovo svih hroničnih bolesti.

Sa druge strane, povrće i voće, koje nije konzervisano ili marinirano, razgradnjom daje produkte koji povećavaju bazne ili alkalne rezerve organizma. Svi organi u ljudskom organizmu rade normalno samo kada su količine baznih i kiselih supstanci u tijelu u ravnoteži.

Krv ima konstantnu pH vrednost koja iznosi 7,35 do 7,45 – objašnjava mr Marijana Mitrović, specijalista medicinske biohemije Instituta za transfuziju krvi Srbije.

Pri ovoj vrednosti nesmetano se odvijaju svi biohemijski procesi u organizmu. Ovu optimalnu vrednost održavaju različiti mehanizmi: acidobazni puferski sistemi, mehanizam disanja i funkcionisanje bubrega. Odstupanje pH vrednosti krvi može da se manifestuje kao acidoza (pH manji od 7,35), ili kao alkaloza (pH veći od 7,45). U zavisnosti od toga da li je odstupanje izazvano poremećajem metabolizma ili disanja, acidoza i alkaloza mogu biti metaboličke ili respiratorne.

Vrednost pH krvi može lako da se odredi pomoću pH papira (lakmus papira), a kontroliše se kod nekih bolesti i stanja kao što su dijabetes, metabolički poremećaji, teška oštećenja bubrega. Ova vrednost krvi se obavezno određuje u tzv. gasnim analizama koje se rade u operacionoj sali jer pomaže u praćenju opšteg stanja pacijenta, da li možda gubi elektrolite i kakvo je disanje.

S obzirom na to da loša ishrana može da dovede do nagomilavanja kiselina u krvi, treba obratiti pažnju na namirnice – kaže mr Mitrović. – Odgovarajuća izbalansirana ishrana, uzimanje dovoljno tečnosti i umjerena fizička aktivnost imaju važnu ulogu za održavanje pH vrednosti.

Kisela hrana

Mlečni proizvodi: maslac, topljeni sir, sladoled, sojino i kravlje mlijeko, tvrdi sirevi

Meso: sva mesa, jaja, ribe i rakovi, iznutrice i mesne prerađevine

Žitarice: sve žitarice i prerađevine uključujući hljebu, testeninu i pirinač.

Koštunjavo voće, semenke i ulja: lešnik, orah, brazilski orah, pistaći, bademovo, susamovo, suncokretovo ulje, ulje šafrana

Voće: ušećereno voće, šljiva, brusnica, višnja

Zaslađivači: šećer, kukuruzni sirup, rogač

Neutralna ulja: hladno ceđeno maslinovo, sojino, laneno

Stradaju srce, kosti, koža…

Poremećen PH krvi ostavlja razne posljedice na organizam:

  • Kardiovaskularni sistem: hipertenzija, poremećaj cirkulacije, vrtoglavica, migrena.
  • Metabolizam: napadi gladi ili iznenadna želja za slatkim, dijabetes, kamen u bubregu.
  • Probavni sistem: hronični i akutni gastritis, problemi sa probavom (zatvor), nadutost.
  • Koštano-mišićni sistem: giht, bolovi u mišićima, oštećenje međupršljenskih diskova, hroničan i akutan bol u leđima i vratu.
  • Dermatologija: opadanje kose, krti nokti, suva koža, gljivične bolesti, akne, celulit.
  • Stomatologija: karijes, parodontoza.

Bazna hrana

Mlečni proizvodi: pavlaka, sir i jogurt Povrće: cvekla, brokoli, kupus, šargarepa, celer, blitva, krastavci, maslačak, patlidžan, bijeli luk, zeleni grašak, kelj, zelena salata, pečurke, luk, paprika, alge, spanać, paradajz, đumbir, krompir, vlašac, korijander, bamija Voće: avokado, ananas, banana, borovnica, breskva, limun, lubenica, nektarina, malina, mandarina, grejpfrut, dinja, mango, kruška, jabuka, kupina, trešnja, papaja, narandža, kajsija, ribizle, suvo grožđe, grožđe, jagode Koštunjavo voće, semenke i ulja: seme bundeve, mak, kesten, ulje noćurka, susam, badem, izdanci, ulje avokada, kokosovo ulje Žitarice: zob, kafa, divlja riža

Začini i ostalo: džem, žele, kvasac, čokolada, šećer, kakao, vanila, crni čaj, balzamsko sirće, kari, med. Izbjegavati čokoladno mlijeko, gazirana pića, duvan, vino i alkohol.

Izvor: Novosti

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zdravi-kutak/zbog-lose-ishrane-trpi-cijelo-tijelo/||claudebot