Pet razloga zašto treba da jedete jaja

Dok su jaja na lošem glasu da ih ne treba jesti zbog holesterola, najnovija istraživanja pokazuju da umjereno konzumiranje jaja ne mora da ima negativan uticaj na zdravlje. Evo zašto je dobro zastupiti jaja u ishrani, bar povremeno.

Zdrava za trudnice

Ako jedete jaja povremeno dok ste u drugom stanju, imaćete lijepu djecu. Jaja su puna holina, B vitamina koji je potreban bebama u razvoju, a naročito u razvoju mozga. Kolin kod beba smanjuje rizik od mentalnih poremećaja, kao i rizik od Daunovog sindroma.

Smanjuju osjećaj gladi u toku dana

Jaja za doručak pomažu da tokom dana manje osjećate glad. Visok nivo proteina u njima pomaže u stvaranju osjećaja sitosti, koji može da potraje i cio dan. Pokušavate li da izgubite koji kilogram, a ne možete da preskačete večeru, tokom dana pojedite jaje. Uveče nećete biti toliko gladni.

Jačaju reflekse

Tirozin, amino kiselina u jajima, pomaže u brzini refleksnog reagovanja. Naučnici su tokom svojih istraživanja otkrili da tirozin može da igra značajnu ulogu u situacijama kao što je vožnja automobila, pa i bicikla, i svakog drugog prevoznog sredstva, u kojima trenutno donošenje odluka i reagovanje može da znači razliku između života i smrti.

Smanjuju rizik od tumora

Antioksidansi u jajima mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka tumora, ali i od nastanka srčanih obolenja. Poznato je da su ovo dvije najveće ubice u SAD, prema istraživanju iz 2011. godine.

Smanjuju krvni pritisak

Protein iz jaja može da pomogne u snižavanju krvnog pritiska tako što u organizmu djeluje na isti način kao ACE inhibitori, neka vrsta lijekova protiv visokog pritiska.

Dobra vijest je, takođe, da ne morate ograničiti upotrebu jaja samo na doručak.

Napravite nekoliko tvrdo kuvanih jaja unaprijed, i neka vam budu pri ruci, kada poželite da gricnete nešto slano, ili umjesto užine.

Jedino o čemu treba da vodite računa jeste da ograničite sveukupni unos namirnica životinjskog porijekla tokom dana. Studija je pokazala da životinjski proteini povećavaju smrtnost kod odraslih ispod 65. godine života.

Izvor: Blic.rs