Zašto su ljudi i neandertalci toliko različiti?

Objavljeno: 20. 4. 2014 u 21:33h

Kako stvorenja tako različitih tijela i umova kao što je savremeni čovjek i njegov drevni predak neandertalac mogu dijeliti 99,84 identičnih gena?

ljudi

Četiri godine nakon što su naučnici otkrili da se genomi ovih vrsta razlikuju u samo djeliću jednog procenta, genetičari kažu da sada imaju i objašnjenje za ovu pojavu: ćelijski ekvivalent dugmetu za uključivanje i gašenje DNK.

Stotine gena su kod neandertalaca bile “isključene”, dok su identični geni kod savremenih ljudi “uključeni”, zaključio je međunarodni tim naučnika u radu objavljenom u online izdanju magazina Science.

Oni su takođe otkrili da su isto tako mnogi geni kod neandertalaca bili uključeni, dok su kod savremenih ljudi isključeni.

Među tim stotinama gena, od onih koji kontrolišu oblik udova i funkcije mozga najviše zavise razlike između čovjeka i njegovog pretka.

Otkriće ističe značaj takozvanog ljudskog epigenoma, koji treba razlikovati od genoma.

Genom je sekvenca od tri milijarde molekula koje čine DNK svake osobe, dok epigenom predstavlja koji dijelovi DNK su uključeni ili isključeni čak i kad molekularna sekvenca ostaje nepromijenjena.

Poslednjih nekoliko godina istraživanja na epigonomima rasvetlila su kako “zatajenje” određenih gena vodi kanceru, na primjer, a kako identični blizanci sa identičnim sekvencama DNK mogu biti sasvim različiti.

Stručnjaci za epigenom ove moćne efekte često zovu “drugim genetskim kodom”.

U novoj studiji, genetičari predvođeni Liramom Karmelom sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu počeli su sa ispitivanjem DNK kostiju udova: žive osobe, neandertalca i denisovanca, istrebljenog humanoida koji je živio na području Evroazije tokom Kamenog doba i čiji su ostaci otkriveni u pećini u Sibiru tek 2010.

Genetičar Dejvid Gokman i ostali članovi tima zatim su ispitali šeme uključivanja i isključivanja DNK identifikujući oko 2.200 regija koje su aktivirane kod današnjih ljudi, a neaktivne kod jedne ili obe istrebljene vrste i obrnuto.

Kada su geni deaktivirani, oni ne utiču na pojavu neke osobine, kao što to čine aktivirani geni.

Glavni za epigenetske razlike – skup od pet gena nazvan HOXD, koji utiče na oblik i veličinu udova – bio je isključen kod obe drevne vrste.

Nazivajući ovaj rad “pionirskim” i “izuzetnim otkrićem”, paleoantropolog Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu rekao je da otkriće HOXD gena “može pomoći da se objasne kako su drevni ljudi imali snažnija tijela i bili bolje prilagođeni teškim uslovima života Kamenog doba”.

Epigenom u velikoj mjeri može da zavisi od ishrane pojedinca, njegovog okruženja i drugih faktora, pa je zato nemoguće saznati da li su ove šeme pronađene u genima neandertalaca tipične za cijelu vrstu, ili su pojedinačan slučaj.

Izvor: Agencije

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/zanimljivosti/zasto-su-ljudi-i-neandertalci-toliko-razliciti/||claudebot