Kako preživjeti vrućinu: Najmanje 10 čaša vode na dan

Kada je riječ o čuvanju hrane, ljekari podsjećaju da se za 7 sati iz samo jedne može razviti više od dva miliona bakterija pa prilikom kupovine lakokvarljivih namirnica treba voditi računa o izgledu i roku upotrebe.

U ljetnjem periodu, posebno kada su izuzetno visoke temperature, neophodno je biti oprezan prilikom kupovine, načina čuvanja i obrade namirnica, piti što više tečnosti, izbjegavati duži boravak na otvorenom i dozirati fizičke aktivnosti, savjetuju stručnjaci.

Potrebno je, takođe, više odmora, naročito građanima koji spadaju u grupu takozvane osjetljive populacije – djeca, omladina, trudnice, dojilje, stari, oboleli od hroničnih bolesti, rekonvalescenti, osobe koje se bave teškim fizičkim poslovima i koji rade na otvorenom prostoru.

Svim građanima se preporučuje da imaju redovne obroke – obavezan doručak, lagan ručak, lagana večera i dvije dnevne užine, koji će sačuvati snagu, održati dobru koncentraciju i okrepiti organizam.

Tokom visokih temperatura izuzetno je važno piti dovoljno tečnosti, jer organizmu tada najviše prija i pomaže pijaća voda.

Kod visokih temperatura odrasle zdrave osobe treba da unose osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju od jedne do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti.

Takođe, treba obratiti pažnju na čuvanje namirnica koje se koriste u svakodnevnoj ishrani.

Iz Gradskog zavoda za javno zdravlje poručuju da se korišćenjem zdravstveno ispravnih i kvalitetnih namirnica obezbeduje ne samo potreban energetski unos za svakodnevne aktivnosti, već i štiti zdravlje.

Ljekari podsjećaju da se iz jedne bakterije može za sedam sati razviti više od dva miliona bakterija pa prilikom kupovine treba voditi računa o izgledu, roku upotrebe, adekvatnom čuvanju namirnica.

Lakokvarljive proizvode trebalo bi kupovati samo u radnjama gdje se oni čuvaju u rashladnim uređajima, a važno je provjeriti datum proizvodnje i rok upotrebe.

Mliječne proizvode i živinsko meso trebalo bi kupovati na mlečnim pijacama koje imaju rashladne uređaje, a nikako na tezgama, a važno je i obratiti pažnju i na izgled, boju mesa, miris i slično.

Tokom ljetnjih, visokih temperatura trebalo bi detaljnije prati voće i salatu, kao i obratiti pažnju na čistoću posuđa, pribora, radnih površina, ali i da se hrana, posebno meso i jaja dobro termički obrade prilikom kuvanja.

Kada je u pitanju čuvanje hrane u frižideru, kuvana hrana može stajati najduže pet dana, a ako neko želi duže da je čuva, neophodno je zamrznuti odmah nakon rashlađivanja. Otvoreni sok i mlijeko moraju se čuvati u frižideru, a sirova hrana u rashladnom uređaju uvijek bi trebalo da se drži ispod kuvane.

Stručnjaci savjetuju da treba voditi računa o higijeni, odnosno češćem pranju ruku, kao i da se ne pripremaju kremovi, sladoledi, majonez od nekuvanih jaja.

U ljetnjem periodu preporučuje se korišćenje što više voća i povrća i ribe, a najvažnije je unositi dosta tečnosti – čorbe, supe, voćne sokove, čajeve.

Izvor: Agencije