Muzika sa odjekom užasa

Objavljeno: 27. 12. 2014 u 13:22h

Muzikolog sa Univerziteta u Inzbruku Milijana Pavlović održala je u Banjaluci predavanje na temu “Ženski orkestar u Aušvicu” tokom kojeg je govorila o formiranju ženskog orkestra kao jednog od hirova nacista koji su dostizali neopisive razmjere.

aušvic

“Aušvic je bio jedinstven i po tome što je jedini od svih nacističkih logora imao i ženski orkestar, kojim je do smrti dirigovala Alma Roze, kćerka Arnolda Rozea, koncertmajstora Bečke filharmonije i Justine Maler, sestre kompozitora Gustava Malera” rekla je Pavlovićeva tokom izlaganja u Jevrejskom kulturnom centru u Banjaluci.

Ona je navela da je zadatak tog orkestra, tjeranog da vježba u nehumanim uslovima, bio višestruk – od sviranja marševa prilikom odlaska logoraša na rad do koncerata pred publikom u logoru, pa i na koncertima za pripadnike SS-a.

Kako je istakla Pavlovićeva, u logorima smrti, a posebno u Aušvicu, bila je nevjerovatna koncentracija još nevjerovatnijih likova, sadista pred kojima Fromova “Anatomija ljudske destruktivnosti” skoro da izgleda kao slikovnica, a jedan od njihovih izuma je bio da pronađu zatvorenike koji znaju da sviraju na nekom instrumentu ili da pjevaju, pa bi njihove talente koristili pri svojim hirovima.

“Svakodnevno su ih tjerali da sviraju zatvorenicima koji idu na rad. Jedan od zadataka su bili i “koncerti” na koje bi dolazili nacisti, da se “odmore” nakon “napornog rada” pri selekciji novopridošlih nesrećnika, od kojih je većina uglavnom ubrzo završavala u gasnim komorama” kaže Pavlovićeva i dodaje da su ih svojim “željama” najviše maltretirali monstrumi dr Jozef Mengele, Marija Mendel, Rudolf Hese, Irma Geze.

Oni su znali, kaže Pavlovićeva, čak i usred noći tražiti da čuju koju notu, pa su upadali među članice ženskog orkestra, budili ih i tražili da im “sviraju na uvce”.

Aušvic-Birkenau bio je najveći nacistički logor smrti u kojem je pobijeno više od milion ljudi.

Biografija

Milijana Pavlović je muzikolog na postdoktorskim studijima na Odsjeku za muzikologiju Univerziteta u Inzbruku. Doktorirala je 2009. godine na Univerzitetu u Ferari u Italiji. Svoj istraživački fokus usmjerava na ulogu muzike u holokaustu i koncentracionim logorima, te istorijat muzike kao sredstva propagande. Aktivno drži predavanja na navedene teme i objavljuje radove u priznatim međunarodnim stručnim časopisima.

Izvor: Glas Srpske

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/kultura/vijesti-kultura/muzika-sa-odjekom-uzasa/||claudebot