Vladimir Đukanović, etnolog Muzeja RS: Zmijanjski vez dobio vječni život

Ponosan sam što sam bio na čelu tima koji je nominovao i na kraju upisao zmijanjski vez na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, jer sve ono što nije zapisano kao da nije ni postojalo.

Rekao je ovo muzejski savjetnik i etnolog Muzeja RS Vladimir Đukanović, koji je naglasio da je još 2003. UNESCO donio konvenciju o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa, a koja se odnosi na sva znanja i vještine koje narod, grupa ili pojedinac smatraju za svoj vizuelni identitet, a koji je očuvan do danas.

“Nematerijalno kulturno nasljeđe se odnosi na usmene tradicije, izvođačke umjetnosti, društvene običaje, te običaje koji se odnose na prirodu i svemir, kao i vještine u vezi sa starim zanatima, što se na kraju i odnosilo na zmijanjski vez”, pojasnio je Đukanović.

On je naglasio da je BiH morala da ratifikuje ovu konvenciju, da bi se zmijanjski vez mogao uopšte nominovati na listu, što se i desilo 2009. Dvije godine kasnije formirana je preliminarna lista nematerijalne kulturne baštine Srpske, a kasnije je uslijedila i izmjena zakonske regulative, da bi se upotpunila prijava na listu.

U cijeli proces bili su uključeni i svi oni koji se na bilo koji način bave očuvanjem zmijanjskog plavog veza. Između ostalih, tu je bilo i Zavičajno udruženje “Zmijanje”, koje je i predložilo da se upravo zmijanjski vez nominuje.

“Nominacija je bila veoma zahtjevna, naročito nama u BiH, koji smo se prvi put sreli s tim. Sve smo sami uradili, a istražujući, u hodu smo sticali sva potrebna znanja”, istakao je Đukanović.

U cijeli proces dugotrajnog rada bili su uključeni KUD “Veselin Masleša” iz Banjaluke, koji u svom fundusu ima izuzetno bogatu zbirku zmijanjskog veza na nošnjama.

“Sa nama je bilo i Udruženje žena “Duga”, osnovne škole “Bronzani Majdan” i “Kola”, Radenka Jungić, koja se već niz godina bavi zmijanjskim vezom te KUD “Ribnik”. Svi smo krenuli u zajedničku aktivnost. Između ostalog, snimili smo promo-film o zmijanjskom vezu, a u školama organizovali kurseve veza, da bi znanja i vještine prenijeli na najmlađe generacije”, pojasnio je etnolog Muzeja RS.

Interesantno je da su sve žene iz sela koje i dan-danas rade zmijanjski vez, učile djecu ovoj jedinstvenoj tehnici i na taj način je otrgnule od zaborava.

“Nadam se da će ova naša inicijativa i upisivanje zmijanjskog veza na respektabilnu listu probuditi svijest o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Zato bih pozvao sve lokalne zajednice i one koji žele da nešto nominuju što je značajno za očuvanje njihove tradicije da nam se jave, a ekipa Muzeja RS će rado to istražiti i predložiti za neku buduću nominaciju”, zaključio je Đukanović.

Novi projekti

“Ovčarstvo na Manjači i Vlašiću je projekat koji sam pokrenuo s ciljem objavljivanja knjige o nomadskom stočarstvu na ovim planinama. Trenutno obavljam terenska istraživanja i želim da prikažem jedan godišnji ciklus ovih nomada. Potočare Bosanske Krajine je takođe projekat koji je nastao na osnovu terenskih istraživanja, koja smo radili profesor Mitja Guštin iz Slovenije i ja. Projekat se bavi stanjem vodenica na rijekama i potocima u Bosanskoj Krajini, a knjiga bi trebalo da izađe do kraja godine”, rekao je Vladimir Đukanović.

Izvor: Glas Srpske