Niko u BiH ne može biti siguran prisluškuju li ga ili ne

Građani BiH ne mogu biti sigurni da ih nitko ne prisluškuje i da civilni sektor nije u stanju kontrolisati rad sigurnosnih službi koje se mogu baviti takvim poslom. O tome svjedoči i podatak da se Povjerenstvo za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije BiH sastalo samo tri puta u 2012. godini.

Navodno, glavni krivac leži u činjenici da se vlast na razini države često preslagivala.

S druge strane, u julu mjesecu ove godine direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Petar Kovačević upozorio je da se prisluškivanje i presretanje komunikacija u BiH obavlja mimo evropskih standarda, piše portal Vecernji.ba.

Kovačević je istaknuo kako nitko ne zna što se radi s nastalim materijalima, nema statistike o tome koliko je zakonitog presretanja komunikacija od policije tijekom godine i nema mogućnosti revizijskog postupanja.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja nezainteresovanost za rješavanje ovog pitanja.

Ono što posebno brine je činjenica da je inspektorima Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH u sva tri vodeća telekom operatera u BiH onemogućena kontrola zakonitosti presretanja telekomunikacija, odnosno pristupa osobnim podacima.

Stoga je važno podsjetiti što piše u Zakonu koji se odnosi na sigurnosnu agenciju OBA.

U Zakonu o obavještajno- sigurnosnoj agenciji BiH (OBA), u članu 77 koji reguliše tajno prikupljanje podataka za koje su potrebne sudske ovlasti, stoji da se praćenje na mjestima koja nemaju javni karakter, praćenje komunikacija preko telekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristanka vlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može obavljati samo u slučajevima za koje su dobivene prethodne ovlasti predsjednika Suda BiH ili sudije Suda BiH kojeg je odredio predsjednik Suda BiH, piše Vecernji.ba.

Ako generalni direktor ima osnovane razloge smatrati da su mjere praćenja i pretresa iz ovog dijela potrebne Agenciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost BiH, generalni direktor upućuje pismeni zahtjev sudije za dobijanje odobrenja za takva praćenja i pretrese.

Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljedeće: vrstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu informacija, evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje i sredstva koja će u tu svrhu biti upotrijebljena, ime osobe ili osoba koje su predložene kao predmet praćenja ili pretresa, opšti opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za obavljanje praćenja ili pretresa, ako je moguće dati opšti opis takvog mjesta, informacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera praćenja ili pretresa kako bi omogućila Agenciji provedbu istrage o prijetnji po sigurnost BiH, izjava da se tražene informacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom razdoblju ni na jedan drugi način, rok ne duži od 60 dana na koji se traži važenje naloga, informacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi s osobom ili mjestom koje je predmet praćenja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upućen i odluka sudije o tom zahtjevu. Sudija donosi odluku u roku od 48 sati nakon podnošenja zahtjeva.

Nije moguće uložiti žalbu protiv ove odluke. Građanin BiH koji je bio predmet praćenja ili prisluškivanja treba, po okončanju praćenja ili prisluškivanja, biti obaviješten o poduzetim mjerama najduže u roku od 30 dana po okončanju postupka.

Prilikom primjene mjera tajnog praćenja i pretresa u skladu s ovim članom, Agencija koristi što nenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju. Osim Zakona o OBA, prisluškivanje reguliše i Kazneni zakon BiH i Zakon o kaznenom postupku BiH.

Izvor: cafe.ba