Na radnom mjestu poginulo 10 radnika

U prvih šest mjeseci ove godine u Srpskoj je život na radnom mjestu izgubilo deset radnika, što je za 60 odsto više nego u cijeloj 2013. godini.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove, u tom periodu teško je povrijeđeno 25 radnika, dok je u nesrećama na radu u 2013. godini poginulo šest, a povrijeđeno 70 radnika.

“Najviše poginulih radilo je u šumarstvu i drvnoj industriji. Uzrok smrti najčešće je bilo to što nisu preduzete mjere zaštite na radu u skladu sa zakonom”, rekli su u Inspektoratu RS.

Prema njihovim analizama, uzroci teških povreda koje su radnici zadobili na radnom mjestu su nepažnja u radu u 11 slučajeva, te nepridržavanje mjere zaštite u skladu sa zakonom, zbog čega je povrijeđeno 14 radnika. U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove navode da su šumarstvo i drvna industrija najrizičnije djelatnosti kada su u pitanju povrede i stradanja radnika. Prema njihovim podacima, kao rizične djelatnosti slijede građevinarstvo i elektroprivreda, dok se manji broj povreda na radu dogodi u oblasti hemijske i tekstilne industrije, te trgovine.

Podsjećamo da se posljednja teška nesreća na radu dogodila prošlog utorka u Doboju, kada je poginuo radnik “Agromiksa” Marko Panić (20). Njemu je spiralna mješalica otkinula nogu, a povrede koje je zadobio bile su smrtonosne.

U Sindikatu RS kao glavni uzrok nesreća ističu nedosljednost u primjeni Zakona o zaštiti na radu od strane poslodavaca. Istakli su da je broj nastradalih radnika i veći od zvanične statistike, jer postoje povrede radnika koji rade na crno i koji se uopšte ne evidentiraju.

“Skoro polovina poslodavaca iz javnih i privatnih oblasti nije usvojila akt o procjeni rizika, što su, prema zakonu o radu, obavezni. Tim aktom se definišu svi rizici i propisuje kako zaštititi radnike, što poboljšava bezbjednost”, kazala je predsjednik Sindikata Ranka Mišić.

Dodala je da je drugi problem to što privatne agencije koje su ovlašćene da izrađuju akte o procjeni rizika u većini slučajeva to urade tako da se zadovolji forma. Ona kaže da često ti akti ne odgovaraju stvarnim potrebama preduzeća.

“Tako su tamo gdje je usvojen odgovarajući akt o procjeni rizika šanse za teške nesreće minimalne. Da bi se ovo poboljšalo, mora se djelovati represivno na prekršioce zakona. Takođe, ti akti moraju da odgovaraju stvarnim potrebama preduzeća”, rekla je Mišićeva.

Izvor: Glas Srpske