Banjalučane regrutuju u Civilnu zaštitu

Pojedini gradovi i opštine u Republici Srpskoj, poučeni majskim poplavama, krenuli su uveliko da ojačavaju i popunjavaju redove Civilne zaštite, kako bi spremnije reagovali na buduće katastrofe i nesreće.

Premalo ljudstva za pomoć u majskim i avgustovskim poplavama primoralo je nadležne u Banjaluci da u svim mjesnim zajednicama formiraju jedinice civilne zaštite opšte namjene, a procedure se privode kraju.

Prema nepotpunim podacima Odsjeka za civilnu zaštitu, u 57 banjalučkih mjesnih zajednica na javni poziv koji je završen javilo se više od 1.000 onih koji su spremni da se odazovu i pomognu u slučaju prirodne katastrofe.

“Ljudi su pozvani da dođu u svoju mjesnu zajednicu da im se saopšti raspored, da se uvedu u evidenciju Civilne zaštite, kao i da im se objasne njihove dužnosti. Takođe, dobiće svoju identifikacionu karticu, a zadužiće i uniformu”, kaže Željko Katić, šef Odsjeka civilne zaštite grada Banjaluka.

Kako kaže, osnovnih zadatak “regruta” biće pomoć stanovništvu u slučaju nesreće, punjenje i postavljanje vreća s pijeskom, te gašenje požara za koji će biti sprovedena i obuka.

U Bijeljini kažu kako redovno pojačavaju svoje redove, pogotovo od poplava iz 2010. godine, te da se obuke vrše stalno i u kontinuitetu.

“Imamo izuzetno dobar odziv građana kada je civilna zaštita u pitanju, tako da ih je u našem sastavu oko 1.600, s tim da planiramo i da povećavamo taj broj”, kazao nam je Drago Ristić, šef Odsjeka civilne zaštite u Bijeljini.

Ipak, kako kaže, riječ je o rezervnom sastavu pa smatra kako bi Civilnu zaštitu trebalo profesionalizovati.
Sa druge strane, iz Doboja i Šamca, dva grada koja su najviše stradala u majskim poplavama, kažu kako samo profesionalci, koji će za svoj trud, rad i rizik biti plaćeni, mogu dobro raditi posao spasavanja i pomoći.

Milko Vidaković, šef Odsjeka civilne zaštite u Doboju, kaže da je svoju jedinicu popunio u skladu sa zakonom, ali da to nisu ljudi koji su u potpunosti obučeni da reaguju u katastrofama.

“Imam oko 300 angažovanih ljudi u jedinicama, ali oni nisu profesionalci. Čovjeka koji nije vatrogasac ne mogu poslati da gasi požar, a nekoga ko nije vozač čamca da spasava poplavljene. Takođe, ne mogu poslati čovjeka da spasava ljude iz ruševina iz zemljotresa ako je on zidar, tesar ili armirač. To nisu spasioci, to su majstori”, kaže on.

Slično misli i Boro Bogdanović, rukovodilac Civilne zaštite opštine Šamac, koji kaže kako bez profesionalaca koji će biti plaćeni za svoj rad nema ni kvalitetne reakcije.

“Volonterske jedinice mogu pomoći, ali u ovakvim katastrofama od njih nema velike koristi jer su i oni obično zahvaćeni time i ne možete očekivati da će ostaviti svoju kuću kako bi išli pomagati drugima. Ne može se od nekoga tražiti da bude volonter iz ljubavi te da napusti svoj posao i ide spasavati ljude, a da mu poslodavac odbije dnevnicu zato što nije bio na poslu”, kaže Bogdanović.

Kako je još rekao, Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama u praksi je neprovodiv i često se i krši.

Izvor: Nezavisne