Razvojni put banjalučke Gimnazije II

Mnoge tadašnje nastavnike pamtimo i danas, nakon 110 godina. Franjo pl. Harazim predavao je matematiku i fiziku.

Iste predmete, a uz njih i hemiju, predavao je dr Aleksander Erih, jedan u nizu doktora nauka koji su radili u ovoj školi. Rođeni Zagrepčanin, Jevrej porijeklom, pokrstio se početkom 1891. i prestao da bude Samuel. Doktorirao je hemiju u Gisenu 1899, a godinu dana nakon toga i filozofiju u Budimpešti. U Banjaluci je radio od 1899. do 1910. Geografiju i povijest predavali su potonji član SANU Vladislav Skarić i Stanko Pavičić, autor “Povijesti Srba, Hrvata i Slovenaca”, s tim što je ovaj drugi predavao i kaligrafiju.

Vjeronauku su predavali Pavao Pajić (katolicima), Damjan Grbić (pravoslavcima), hafiz Bećir ef. Fejzagić (muslimanima), dr Moric Frankfurter (Aškenazima), Jakov Eliau (Sefardima) i Bruno Gajsler (evangelicima). David Kon i dr Petar Skok, čuveni lingvista i akademik, predavali su njemački i francuski, a Mijo Poljak njemački. Doktor filozofije Matej Milas, poznati filolog, predavao je bosanski jezik i filozofiju. August Regal, rezervni poručnik i nosilac Srebrnog krsta, predavao je “prostoruko” crtanje, deskriptivnu geometriju i kaligrafiju, a Dušan Mocnaj prirodopis i matematiku. Fridrih Bezenhofer je predavao “prostoruko” crtanje, geometriju i deskriptivnu geometriju.

Bosanski jezik predavao je Đuro Pavičić. U školi su radila i dva suplenta, Vjekoslav Radmilović (bosanski jezik) i Josip Milan Lajnert (matematika i deskriptivna geometrija). Pismeni ispit zrelosti odvijao se 22-27. maja. Pristupila su mu petorica učenika, od kojih četvorica redovnih i jedan eksternista (Nurija Đumrukčić iz Bijeljine, koji će za koju godinu na istoj školi predavati matematiku i fiziku).

Usmeni ispit održan je 16-17. juna 1905. Predsjednik ispitne komisije bješe Davorin Nemanič, vladin savjetnik. “Ispit zrelosti” počastio je svojim posjetom i prisustvom za cijelo vrijeme ispitivanja presvijetli gospodin dvorski savjetnik Đuro Treščec (Branjski), kasnije načelnik Školskog odjela Zemaljske vlade. Maturi je prisustvovao i “građevni nadsavjetnik g. Hans Kelner”.

Na maturskom ispitu polagao se bosanski jezik (pisani rad na temu “Slava koju čovjek dobije po sebi, veća je od one koju ima po plemenu”), matematika (tri zadatka), deskriptivna geometrija (tri zadatka) i njemački jezik. Maturski ispit su 1904/05. položili Stojan Borovnica iz Mahovljana, kasnije poznati arhitekta, Alfred Forkapić iz Rogatice, Milan Knežević iz Kulen Vakufa i Nurija Đumrukčić iz Bijeljine, dok je Mustaj-beg Kapetanović iz Kobaša reprobiran na godinu dana. Bila je to treća generacija gimnazijskih maturanata.

Školu je posjetilo više uglednika. Već drugog školskog dana, 2. septembra 1904, školu je pregledao “presvijetli gospodin dvorski savjetnik i upravitelj Administrativnog odjela Zemaljske vlade Kosta Herman, te je po više puta iskazao direktoru svoje zadovoljstvo i priznanje za uređenje zavoda”. Konstantin Herman je bio upravnik Zemaljskog muzeja, u kojem je osnovao biblioteku i pokrenuo “Glasnik Zemaljskog muzeja”, a pokrenuo je (1894) i ugledni hrvatski književni časopis “Nada”. Objavio je 1888-89. vrlo zapaženu zbirku “Narodne pjesme muhamedovaca”. Osnivač je Balkanološkog instituta u Sarajevu (1910).

Vladin savjetnik Davorin Nemanič, Slovenac, filolog i slavista, bio je 9-10. marta 1905. u službenoj posjeti, a mjesec dana kasnije, 9-11. aprila, inspicirao je školu. Petog novembra 1904. “pregledao je školu presvijetli gospodin odjelni predstojnik dr Ljudevit pl. Taloci”. Ovaj visoki dvorski službenik, arhivista, tendenciozni istoričar, mađarski akademik, savjetnik svakom i svemu i posebno zadužen za bh. kulturna i obrazovna pitanja, svojevremeno se posvetio i heraldici, podarivši nam nemuštu bh. zastavu žuto-crveno boje.

Tokom Prvog svjetskog rata bio je civilni savjetnik Vojne uprave u okupiranoj Srbiji. Život je izgubio decembra 1916. u željezničkoj nesreći, vraćajući se sa sahrane cara Franje Josipa.

“Svojim posjetom počastio je zavod gospodin građanski doglavnik Isidor baron Benko” 18. aprila 1905.

Škola je imala i nekolicinu dobročinitelja. “Ponajprije se moram sjetiti gosn. kr. nadzornika mjesne telegraf hane Emila Vagija, koji je po svome plemenitom običaju i ove školske godine poslao siromašnijem učenicima našega zavoda 400 kruna, za dvije štipendije.”

Opštinski podnačelnik Lazar Milić poklonio je 50 kruna za jednog siromašnog učenika, dok je gradski ljekari primarijus gradske bolnice dr Ignac Knoc i “ove godine sa plemenitijem prijegorom liječio bolesne učenike”. Kotarski veterinar Anton Zgaga poklonio je školi “vrlo lijepu zbirku eksotičnijeh kukaca”.

Zoran S. Mačkić, arhivski savjetnik u Arhivu Republike Srpske

Izvor: Glas Srpske