Objavljeno: 30. 8. 2016 u 21:08h
Sela Tišina i Grebnice, na samo 3 km od Šamca, kriju neke od posljednjih močvara na sjeveru Bosne i Hercegovine, koje su zbog svojih prirodnih vrijednosti privukle pažnju istraživača, naučnika i javnih institucija.
Kompleksi bara Mala Tišina, Velika Tišina i Odmut nalaze se na desnoj obali Save, povezani su kanalima i predstavljaju mozaik močvara, vlažnih livada, tršćaka, poplavnih šuma i poljoprivrednih površina
S obzirom da su danas ograničene na male površine i predstavljaju prirodnu rijetkost, močvare u BiH predstavljaju najugroženije ekosisteme. Isušivanje močvara radi dobijanja poljoprivrednog zemljišta, regulacija riječnih tokova, zagađenje pesticidima i otpadom, prekomerna sječa i krčenje, širenje stranih invazivnih vrsta i krivolov samo su neki od faktora koji svakodnevno kod nas dovode do uništavanja močvarnih staništa.
Sav živi svijet Tišine i Odmuta ugrožen je, jer bare više ne kominiciraju sa rijekom Savom, nema dotoka podzemnih voda zbog dugogodišnjeg taloženja i nakupljanja mulja na dnu i posebno na tzv. „vrelima“ koja su bare prihranjivale podzemnom vodom. Kanali su često nedovoljno održavani i voda ne prolazi kroz bare kao što je to bio prije slučaj.
U sklopu projekta „Inventarizacija i uspostavljanje monitoringa biodiverziteta u cilju zaštite bare Tišina u plavnom području rijeke Save“ koji realizuje udruženje DIZB iz Banjaluke, a podržava njemačka fondacija Euronatur, sprovodi se istraživačka ekspedijcija na barama Tišina i Odmut tokom 2016. godine. Ova istraživanja imaju za cilj popis svih vrsta i drugih prirodnih vrijednosti, njihovo vrednovanje i koriščenje podataka za planiranje i sprovođenje zaštite ovih lokaliteta.
“U barama smo zabilježili ukupno 17 vrsta riba, a očekuje se da pronađemo još 5 vrsta. Sve vrste su tipične za jezerska i močvarna područja, a opstanak ribe zavisi od stabilnog vodostaja na barama tokom cijele godine. Većina izlovljenih riba su mlade ribe, što ukazuje da je bara Tišina i susjedni Odmut važno rastilište za tzv. ciprinidne vrste riba (tipične za Posavinu) i kao takvog ga je bitno zaštititi. U toku istraživanja zabilježili smo 11 vrsta gmizavaca i vodozemaca, a očekuje se 20 vrsta što tek treba potvrditi”, navodi se u saopštenju Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta.
Na području Tišine i Odmuta registrovana je tajnovita i neobična žaba češnjarka (Pelobates fuscus) koja se rijetko sreće u Posavini i većinu života provodi ukopana pod zemljom, a aktivna je isključivo noću. Bare imaju veliki značaj za opstanak gmizavaca, a posebno barske kornjače koja je nacionalno i međunarodno ugrožena i zaštićena vrsta. Na bari je registrovana i populacija crvenotrbog mukača (Bombina bombina) kome su ovakve močvare posljednje stanište.
“Zabilježili smo oko 110 vrsta ptica koje su životom vezane za bare. Tršćaci i poplavne šume značajna su mjesta za gniježđenje barskih vrsta ptica, a ista velikom brzinom nestaju svuda u našem regionu. Bara Odmut predstavlja jedno od najznačajnijih mjesta za odmor ptica na migracionom putu kroz BiH. Na ovom lokalitetu zabilježili smo desetine, pa i stotine ptica, poput jata čaplji, crne rode, čaplje kašikare i drugih vrsta, koja tokom jesenje migracije prekriju baru prilikom odmora i potrage za hranom. Ovo je poseban prirodni fenomen, jer ovakvih mjesta skoro da više nema u Posavini. U okolini bare pronašli smo koloniju čaplji – gakova, a zabilježili i gniježđenje patke njorke, što je rijetkost u BiH”, ističe DIBZ.
Sljedeća obaveza ovog društva je da nadležnim državnim institucijama i lokalnoj samoupravi predloži model budućeg funkcionisanja ovog prirodnog područja,odnosno osiguravanje stabilnog nivoa vode tokom cijele godine povezivanjem sa Savom i pročišćavanjem bare, čime bi se poboljšali uslovi za opstanak bioloških vrsta bare te unaprijedio način upravljanja područjem u budućnosti.
Najznačajnije funkcije močvarnih staništa su zaštita biodiverziteta, zaštita od poplava, prečišćavanje vode i obnavljanje podzemnih voda, stabilizacija obala, očuvanje sedimenta, te ublažavanje klimatskih promjena.
Banjaluka.com
Broj pregleda: 5612
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.