Premijera predstave “Sabirni centar” u NPRS

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 13. 10. 2017

U srijedu 18. oktobra sa početkom u 20.00 časova, na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske, premijerno će biti izvedena predstava “SABIRNI CENTAR” autora Dušana Kovačevića, u adaptaciji Ivana Velisavljevića i Marka Misirače, i u režiji Marka Misirače. Premijernim izvođenjem predstave “SABIRNI CENTAR” zvanično će biti otvorena 88. sezona Narodnog pozorišta RS, a tom prilikom će biti i dodjeljene nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja u prethodnoj pozorišnoj sezoni NPRS.

“Sabirni centar”

  • Adaptacija: Ivan Velisavljević i Marko Misirača
  • Autor: Dušan Kovačević
  • Reditelj: Marko Misirača
  • Dramaturg: Ivan Velisavljević
  • Stručni saradnik: Vladan Vukliš
  • Scenograf: Dragana Purković Macan
  • Kostimograf: Jelena Vidović
  • Scenski pokret: Miljka Brđanin
  • Muzika: Petar Topalović
  • Audio dizajn: Petar Bilbija
  • Dizajn svjetla: Miljenko Bengez
  • Lektori: Milorad Telebak i Nataša Kecman
  • Inspicijent: Belinda Božičković
  • Sufler: Svjetlana Popović

U predstavi su korišćeni stihovi pjesme All Along the Watchtower Boba Dilana u prevodu i prepjevu Ivana Velisavljevića (A duž cijele stražarnice kule).

Uloge:

Ličnosti u kući:

  • Mihajlo Vuković, profesor u penziji. Blagodaran, tih čovjek. Pri kraju života pokušao da osnuje Gradski muzej narodne revolucije. Đorđe Marković
  • Tetka Angelina, proživjela vijek u kući profesorovoj. Podigla Ivana i Sonju. Nataša Ivančević
  • Ivan Vuković, sin profesora Mihajla. Oduvijek bio porodični problem. Takav i ostao. Ljubiša Savanović
  • Leposava lepa pekarka, prva komšinica. Žena pokojnog Marka Pekara. Slađana Zrnić
  • Miroslav Horvat, berberin od pamtivijeka. Majstor brijanja i zanovijetanja. Profesorov prijatelj od prvog, predratnog brijanja. Brat pokojnog Josipa Horvata Jože. Boris Šavija
  • Jelena Poljokan, doktorica, energična i savjesna žena. Ćerka čuvenog upravnika Gradske bolnice, pokojnog dr Poljokana. Miljka Brđanin
  • Irfan, bivši novinar. Napustio novinarsko zvanje i prešao u „slobodne istoričare“. Zlatan Vidović
  • Bahro Konj, harmonikaš. Svirao nekad po svadbama, sa pokojnim Salkom Ruzmarinom.  Bojan Kolopić
  • Ličnosti u sabirnom centru:
  • Pokojna Milica Vuković, žena profesora Mihajla. Umrla u najljepšim godinama. Takva i ostala. Snježana Štikić
  • Pokojni Josip Horvat Joža, bivši ratnik, čovjek čvrste građe i čvrste misli. Otac pokojnog Janka Horvata.  Siniša Vučićević
  • Pokojni Janko Horvat, vijek proveo za kafanskim stolom. Dva puta napuštao kafanu da vidi kakvo je vrijeme i treći put kad je umro. Visprena danguba. Aleksandar Stojković
  • Pokojni Marko Pekar, umro od tuge za pekarom, onih godina kada je uvođenje „male privrede“ bilo daleka budućnost. Strašno ljut na živu ženu. Goran Jokić
  • Pokojni doktor Poljokan, za života bio nadaleko čuven i cijenjen ljekar. Taj glas ostao i poslije njegove smrti. Boško Đurđević
  • Pokojni Salko Ruzmarin, harmonikaš prije i poslije smrti. Nadimak Ruzmarin dobio od silnih svirki po svadbama. Prostodušan i tužan čovjek. Dean Batoz
  • Događa se u Banjaluci, 1990. godine.

Umjesto biografije i riječi reditelja

Predstava Sabirni centar po tekstu Dušana Kovačevića okupila nas je, u jesen 2017. godine, da udruženim snagama ispričamo svoju verziju ove priče. Odlučili smo da se vratimo u ne tako davnu prošlost, u Banjaluku i Krajinu 1990. godine, uoči rata u Hrvatskoj i BiH, u doba početka privatizacije i pljački velikih firmi pod maskom „stimulisanja privatnog biznisa“, i kroz ideju profesora istorije o stvaranju Gradskog muzeja narodne revolucije u želji da očuva tekovine NOB-a, lociramo kada je i kako (ponovo!) počelo i kako se razvijalo ludilo na ovim prostorima. Da se zapitamo da li je sve bio privid i koliko je taj privid trajao? Posebno mi se učinilo zanimljivim vratiti se u to vrijeme i u te okolnosti danas kada je na snazi opšti revizionizam i kada političari masovno koriste i zloupotrebljavaju ideološku dezorijentisanost naroda na ovim prostorima. Ova predstava bi tako mogla da funkcioniše na više nivoa: i kao društveno-politička groteska i kao intimna porodična drama.

Sabirni centar je prva koprodukcija između Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke i Pozorišta Prijedor iz Prijedora. Namjestilo se – i hvala upravama ovih kuća na tome – da budem reditelj koji će „uvezati“ ova dva pozorišta. Imao sam sreću i zadovoljstvo da od nekih ranijih vremena pratim glumačke ansamble ovih kuća prvo kao gledalac, potom da se srećem sa većinom od njih na brojnim pozorišnim, filmskim i TV projektima, kao organizator, asistent režije… Onda je došlo do direktne saradnje – diplomsku predstavu, takođe po Kovačeviću, radio sam sa prijedorskim i banjalučkim glumcima u prijedorskom teatru. Danas su mnogi od tih ljudi među mojim najboljim i najbližim prijateljima i rad u ova dva ansambla osjećam kao nešto najljepše i najprirodnije što ovaj posao može da nam pruži. Ovom prilikom moram da se sjetim Djelidbe Skendera Kulenovića, predstave koju smo u Pozorištu Prijedor radili u jesen 2012. godine, koja je rado igrana i koja je na brojnim festivalima donijela nagrade svim učesnicima. Predstava Sinovi umiru prvi Mate Matišića izvedena je premijerno u zimu 2016. godine i takođe je imala više nego uspješan repertoarski i festivalski život. Djelidbe više nema na repertoaru jer su nas neki divni ljudi napustili. Sinovi i dalje „umiru“ na repertoaru banjalučkog teatra i na gostovanjima. Nadam se i želim predstavi Sabirni centar dug i uspješan život i radost glumcima koji u njoj igraju.

Marko Misirača

Banjaluka.com

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?