Pronađite zajednički jezik

Jačate li svoju socijalnu inteligenciju? Ako ne, vrijeme je da počnete, jer jedino tako ćete prevazići poteškoće u teškim i neprijatnim razgovorima sa ljudima sa kojima teško pronalazite zajednički jezik.

Često se postavlja pitanje zašto su ljudi nedruželjubivi kada je naučno dokazano da je naš mozak “druželjubiv”. Doktor i pisac knjige “Socijalna inteligencija”, Danijel Goleman, objašnjava da je svaka naša interakcija sa drugom osobom blisko povezivanje “mozak na mozak”.

“Za vrijeme tih neuronskih povezivanja naš se mozak uključuje u emotivni tango, u igru osjećanja”, objasnio je dr Goleman.

Neki ljudi imaju intelektualne sposobnosti da uspješno komuniciraju sa drugim ljudima. Socijalna inteligencija se može opisati kao kombinacija osnovnog razumijevanja ljudi i potrebnih vještina za uspješno komuniciranje sa njima. Drugim riječima, mogućnost podsticanja drugih da sarađuju sa vama.

Ukoliko želite da radite na svojoj socijalnoj inteligenciji morate da razmotrite neke od faktora koji su presudni za uspjeh u komunikaciji. To su:

• Prisustvo. Vaša spoljna slika, osjećaj sebe i kako vas drugi vide; na primjer, samopuzdanje, samopoštovanje.
• Jasnoća. Ovdje do izražaja  dolazi vaša sposobnost govora, jasnoća pri objašnjavanju nekog koncepta i efektivno korištenje jezika.
• Svijest. Sposobnost da shvatite društvene kontekste koji utiču na ponašanje ili određene situacije i sposobnost odabira strategija koja će pokazati očekivane rezultate.
• Autentičnost. Način ponašanja koji pokazuje poštenje.
• Empatija. Sposobnost stvaranja osjećaja povezanosti sa drugima i podsticanje saradnje u vašu korist, a ne protiv vas.

Diplomirani psiholog, Irena Spasojević, objasnila nam je neke od tehnika izgradnje socijalne inteligencije. Jedna od njih je asertivnost.

“Asertivna tehnika je tehnika koja je vrlo efikasna jer predstavlja način kako reći NE, ali i kako izraziti želju bez ugrožavanja drugih. Iskonski nam je urođeno da u kritičnim situacijama reagujemo bijegom ili borbom, zato nam asertivna tehnika pomaže da se suočimo sa problemom, da usmjerimo i konstruišemo situaciju i da dobijemo ono što želimo”, objasnila je Spasojević.

Izgradnja socijalne inteligencije zavisi od biološke predispozicije i sirove inteligencije, te porodice i okruženja koji su bitno uticali na naš odnos prema sebi i prema drugima, objasnila je Irena, te dodala:

“U našoj kulturi često je prisutan mazohizam i visoko vrjednovanje mazohizma. Čovjek mora da shvati koliko je bitno da postavi sebe na prvo mjesto, da bude srećan, jer je tako korisniji i drugima i da je i za njaga jako korisno da nekad kaže NE.”

Pokušajte da u sebi razvijete volju za pozitivnijim stavovima. Ne podcjenjujte druge i ne pokušavate da ih krojite po svojoj mjeri. Poštujte njihovo dostojanstvo i budite dostojanstveni. Ovakvo ophođenje će vam pomoći da ojačate sebe i svoju socijalnu inteligenciju i pomoći će drugima da se osjećaju prijatno u vašem društvu.

Za ljude sa visokom socijalnom inteligencijom obično se kaže da su oni “hranjivog ponašanja”. Takvi ljudi imaju moć da stvore prijatnu atmosferu oko sebe, voljeni su u društvu, poštovani i cijenjeni. Oni privlače ljude oko sebe i često se nazivaju “magnetne ličnosti”. S druge strane ljudi niske socijalne inteligencije se često opisuju kao “toksični” ili otrovni. Oni kod drugih izazivaju ljutnju, negativne emocije, frustracije, krivnju… Takvi ljudi odbijaju ljude od sebe.

Međutim, zanimljivo je da ljudi često, zbog nedostatka uvida u druge, mogu biti nenamjerno toksični. Preokupirani su previše ličnim naglašavanjem, i zbog toga ne vide uticaj njihovog ponašanja na druge.

Dok su neki prirodno blagoslovljeni vrhunskom socijalnom inteligencijom, drugi će morati da rade više na njoj. Dobra vijest je što se socijalna inteligencija može njegovati i poboljšati, naročito u djetinjstvu i kod adolescenata.

Možda bi uvođenje u školsko obrazovanje moglo da smanji sukobe i stvori efikasniju i efektivniju saradnju u društvu, tako da se zajedničkim ciljevima obezbijedi opstanak naše vrste.