Neoprostive gramatičke i pravopisne greške: Da razjasnimo sumnje i sumLJE

Na skoro svakom internet forumu postoji tema “Jezičke nedoumice i greške”, gdje se u detalje raspravlja o najtananijim i najsitnijim gramatičkim i pravopisnim začkoljicama u koje ponekad nisu sigurni ni oni kojima je jezik poziv.

Ovdje ćete vidjeti katastrofalne greške, nešto za šta pojedini nastavnici daju jedinice bez puno objašnjavanja i nešto zbog čega se pojedini đaci, ali i stariji svakodnevno sramote u korespondenciji. Pa da krenemo:

Netačne negacije

Ako poslije glagola ili izraza negativnog značenja, kao što su spriječiti, onemogućiti, zabraniti, sumnjati (nikako sumLJati) dolazi zavisna rečenica, suvišno je stavljati negaciju i uz glagol te rečenice.

Npr. “Spriječili smo ih da ne počine još veću štetu.” Treba da piše: “Spriječili smo ih da počine još veću štetu.”

Famozna crtica

Sudeći po rječniku jezičkih nedoumica, crtica se koristi u sljedećim slučajevima:

Crtica se koristi kada se dvije riječi međusobno određuju, pa je tako pravilno napisati tamo-amo, kako-tako, hoćeš-nećeš, navrat-nanos.

Takođe, ispravni su i oblici dalaj-lama, fri-šop, fiks-ideja. Cikcak, pingpong i longplej se pišu zajedno. Postoje i slučajevi kada se crtica čas stavlja, a čas ne. Tako se Čiča Ilija piše bez crtice, ali je pravilno napisati sa Čiča-Ilijom i Hajduk-Veljkom.

U ovome svi griješe

Pleonazam je upotreba suvišnih riječi u govoru i pisanju, ali su se ovi netačni oblici toliko odomaćili da ih rijetko kada primjećujemo.

Obratite pažnju na ove nepravilnosti.

sjedi dolje – čim treba da sjedne, to će svakako biti dolje.

čak štaviše – zamislite kada biste rekli: “Boli me šija vrat, jer sam se brzo hitro okrenuo da pogledam zgodnu atraktivnu djevojku”, glasi jedno od zanimljivijih pojašnjenja ove česte omaške.

mala kućica – čim je kućica, jasno je da je mala.

najminimalniji -nema minimalnijeg od minimuma.

*Negacija uz glagole se piše odvojeno – neznam, neželim, nemogu su nepravilnosti. Pravilno je ne znam, ne želim, ne mogu. Izuzetak su riječi neću i nemoj, koje se pišu sastavljeno.

*Negacija uz pridjeve se piše sastavljeno – ne srećan, ne umoran, ne zadovoljan su nepravilni oblici. Pravilno je nesrećan, neumoran, nezadovoljan.

*Prezent glagola biti – pravilno je: ja bih, ti bi, on/ona bi, mi bismo, vi biste, oni bi. Sve ostalo je nepravilno.

*Rječca li se odvaja – da li, je li, a ako pišemo u skraćenom obliku, onda je sastavljeno dal’, jel’ (nipošto jer)

*Jednina riječi čitaoci, branioci, primaoci je čitalac, branilac, primalac, a nikako čitaoc i sl. *Iako je pravilno reći hvala, a ne fala, sinonim riječi nedostajati jeste faliti, a ne hvaliti.

*Slovo J je suvišno u prošlom vremenu (učio, radio, bio), ali je neophodno u prisvojnim zamjenicama moje, tvoje.

*Pravilno je reći potpredsjednik, a nepravilno je napisati podpaliti, prečas, hrvacki, svjecki…

*Stan – stambeni, odbrana – odbrambeni.

*Superlativ je jedna riječ – najbolji, najjači, najslabiji. otprilike NE odprilike fioka NE fijoka kaiš NE kajiš majica NE maica ja bih NE ja bi zalij NE zali mašući NE mahajući rajsferšlus NE rajferlšus radije NE rađe Arktik NE Artik seksepil NE seksipil

Izvor: Nezavisne