Idete na godišnji, a i dalje mislite o poslu? Ovo je za vas…

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 17. 7. 2017

Radna sedmica za neke ljude traje (pre)često između 65 do 70 sati. Uprkos toj satnici, njihov godišnji odmor traje u prosjeku tek deset dana, a nije rijedak slučaj da dane posvećene odmoru, mnogi troše na razmišljanje o poslu. 

“Na odmoru nam prolazi kroz glavu kako dok odmaramo – ne zarađujemo. A i sam godišnji odmor često traži veliki organizacijski angažman – gdje ćemo ići, koliko i kako ćemo ljetovanje platiti, kako ćemo doći u svoj toj gužvi tamo gdje namjeravamo, kako sve to realizovati. Postavljamo si previše pitanja, pristupamo odmoru kao poduzetništvu, pa sve to rađa frustraciju i nezadovoljstvo koji naš godišnji odmor pretvaraju u izvor stresa”, analizira Dane Cvijanović, vlasnik obrta Vetriver.

“Nemamo povjerenje da ćemo mi biti dobri u svom poslu iako si priuštimo godišnji odmor, da će biti novaca, da će biti posla, klijenata… Stvaramo sebi anksioznost, određenu paniku i stres, nismo uvjereni niti sami u svoj uspjeh te s takvim napetostima odlazimo na godišnji odmor koji u takvim okolnostima našeg mentalnog nemira nikako ne može biti ugodan”, uočava Dane Cvijanović.

Dugo priželjkivani dani za odmak od poslovnih obaveza, mnogima ustvari nisu niti blizu tako željenog rasterećenja. Nije rijedak slučaj da svoj godišnji odmor ispune brojnim očekivanja i na kraju dožive razočaranje, prenosi 24sata.hr.

“Naravno da je čest slučaj da u mnogim životnim situacijama, pa tako i s planiranjem godišnjeg odmora imamo velika očekivanja. A frustracija i stres se događaju kada ona udare o realnost. Kada se ne ispune, posebice kako mi očekujemo. Bilo bi dobro da ljudi ne misle previše, što je lagano reći, ali puno teže sprovesti u djelo, no i na takvim stvarima jačamo svoju svijest o danima kad smo usmjereni na posao, a kad na odmor i što nam je raditi u obje životno – poslovne okolnosti”, savjetuje terapeut Cvijanović.

Postoje načini kako “otpustiti kandže” s posla, te misli pustiti na pašu, barem nekoliko dana godišnjeg odmora. A to je prije svega, ističe vlasnik obrta Vetriver, da se fokusiramo na odmor, a ne na posao. Da si poslažemo prioritete prije nego krenemo na odmor i sami sebe uvjerimo da nam je odmor potreban, da je to ono čime se sada bavimo, a posao ostavimo po strani.

“Moramo se usmjeriti na ono što je sada pred nama, a ne da sjedimo na plaži i pijemo kavu i vrijeme provodimo razmišljanjem kako nismo naplatili račune, kako nismo prikupili novac za plaću ili poslali neke ponude. Takve misli treba prekinuti, vratiti se na fokus našeg trenutačnog stanja, a to je želja za provođenjem godišnjeg odmora te ne dopustiti da nam misli odlutaju na posao, koji će nas i onako čekati kad se vratimo s godišnjeg odmora. Treba se posvetiti trenutku u kojem jesmo, okružiti se pozitivnim mislima, a takve misli usmjeriti na djela odmora od posla”, savjetuje Cvijanović ističući da je ovdje ključna snaga volje koju moramo potaknuti i obavezno koristiti.

Da bismo istinski odmarali na godišnjem odmoru iz našeg mentalnog vidokruga prvo treba maknuti sva “ometala”  sve misli o klijentima, poslovima, stanju na bankovnom računu, porezima, državi. U praksi to treba poduprijeti i što rijeđim posezanjem za mobitelom, čitanjem mailova, otvaranjem laptopa, provjeravanjem što se zbiva s poslom dok nas nema.

Uspijemo li u ovim koracima, uspjet ćemo se i istinski odmoriti, pa čak i kad nam godišnji odmor traje samo dvije sedmice.

Izvor: avaz.ba

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?