Šta raditi prilikom ekstremno niskih temperatura

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 5. 1. 2017

Narednih dana u glavnom gradu BiH očekuje se veliko zahlađenje i temperature do -20 Celzijusa. Pročitajte preporuke i savjete ljekara.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo izdalo je preporuku u slučajevima ekstremno niskih temperatura u kojima se, između ostalog, navodi da građani trebaju pratiti medije i obavještenja o o trenutnim vremenskim uslovima i potrebnim informacijama, te se preporučuje se nabavljanje dovoljne količine ogrijeva i namirnica.

Savjetuje se da se u prostorijama koje se ne griju, neposredno pred nastanak zime, ispustiti voda iz cijevi i bojelera, a tamo gdje je to moguće (WC školjke i sifoni) predlaže se ulijevanje nesmrzavajuću tečnost (permant).

Što manje boraviti na otvorenom ili u negrijanom zatvorenom prostoru, a prije izlaska na otvoreno, potrebno je zaštiti tijelo toplom odjećom i obućom, s naglaskom na zaštitu glave, gornjih i donjih ekstremiteta (šake i stopala).

Ukoliko napuštate dom koristite obuću s gumenim hrapavim džonom kako bi se smanjila opasnost od klizanja i pada na poledici ili snijegu.

Ako ste ste zbog obilnih snježnih padavina i neočišćenih puteva ostali izolovani, a u hitnoj ste situaciji nazovite broj 112 s kojeg će se usklađivati pružanje potrebne pomoći.

U uslovima niskih temperatura može doći do hipotermije, odnosno smrzavanja. Novorođenčad i mala djeca su vrlo sklona smrzavanju zbog male tjelesne mase i nerazvijenog zaštitnog mehanizma. Također, alkoholisana stanja, iscrpljenost i niska temperatura okoline, ubrzavaju nastanak smrzavanja.

Spriječiti hipotermiju i smrzotine

Smrzavanje je stanje snižene opšte tjelesne temperature, a nastaje kada organizam gubi više topline nego što je može proizvesti. U početku osoba ima osjećaj hladnoće i drhti (ovaj stadijum može i izostati). Kasnije osjećaj hladnoće prestaje, javljaju se umor, tromost i velika želja za snom. Sve tjelesne i psihičke funkcije se usporavaju.

Ponekad se javljaju priviđenja. Sa daljim snižavanjem tjelesne temperature osoba gubi svijest. Disanje i rad srca se jako usporavaju. Ako se ne pruži pomoć, smrt nastupa zbog prestanka disanja i srčanog rada.

Ako je smrznuti pri svijesti, potrebno ga je unijeti u toplu prostoriju. Vlažnu i mokru odjeću zamijeniti suhom. Dajte mu topla, zaslađena, bezalkoholna pića. Poželjno je upotrijebiti termofor i slične izvore topline za zagrijavanje bolesnika, ali ne direktno na tijelo, nego prisloniti preko slojeva odjeće.

Ukoliko niste u mogućnosti obezbijediti toplu prostoriju, najbolje je bolesnika izolovati sa svih strana odjećom, novinskim papirom ili drugim materijalom i pozvati pomoć.

Postoje niz stvari koje ljudi u takvim slučajevima rade, koje su pogrešne. Dakle, ne trljajte promrzle dijelove tijela, ne bušite mjehire, ne stavljajte prašak, mast i sl. na smrzotinu, ne navlačite rukavice ili čarape na smrznute dijelove, ne zagrijavajte promrzle dijelove tijela termoforom i sličnim izvorima toplote, a osobi sa smrznutim stopalima ne treba dozvoliti da hoda, savjeti su Zavoda za javno zdravstvo KS.

U slučajevima da smrznuti bolesnik nije pri svijesti prvo što treba uraditi jeste provjeriti disanje i srčani rad, te po potrebi započeti mjere oživljavanja. U stanju hipotermije disanje i srčani rad mogu biti toliko oslabljeni i usporeni da se ne primjećuju. Postojanje i minimalnog disanja od samo 2-3 udisaja u minuti isključuje potrebu oživljavanja.

Pri oživljavanju smrznute osobe treba biti uporniji nego inače.

Zagrijavanje smrznutog bolesnika bez svijesti treba sprovoditi postepeno i to tako da se prvo grije trup bolesnika, tj. predio srca. Ravnomjerno zagrijavanje cijelog tijela moglo bi biti kobno jer širenje krvnih sudova pri zagrijavanju dovodi do pada krvnog pritiska i istovremenog priliva hladne krvi s periferije organizma u srce što može izazvati srčani zastoj, navode iz Zavoda za javno zdravstvo KS.

Iz ove ustanove upozoravaju i na mogućnost smrzotina, odnosno lokalnih povreda nastalih djelovanjem niskih temperatura. Javljaju se najčešće na stopalima, prstima ruku, ušima i nosu. Nastanak im pospješuju tijesna i vlažna obuća i opšta iscrpljenost. Često se javljaju zajedno s općm hipotermijom tijela.

Smrzotinu je moguće prepoznati tako što u početku postoji osjećaj hladnoće u zahvaćenom dijelu koji prelazi u bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće i boli znak je početka smrzavanja. Koža je modra, blijeda ili crvena. Kasnije nastaje oteklina, a ponekad i mjehuri.

U takvim slučajevima promijeniti obuću i odjeću, ali oprezno jer komadi tkanine koji su zalijepljeni za kožu ne smiju se nasilno skidati. Smrzotine je potrebno pokriti gazom, ali ne i omotati zavojem. Ruku ili nogu sa smrzotinom treba imobilisati i staviti u povišen položaj.

Izvor: Mondo

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?