Uspjeh studenta Stefan Mijića iz Banjaluke u Poljskoj: Gran pri potvrda da rad nije uzaludan

Student četvrte godine na smjeru grafički dizajn na banjalučkoj Akademiji umjetnosti Stefan Mijić decembar 2017. godine dugo će pamtiti po lijepim vijestima iz Lublina, jer su mu upravo iz ovog poljskog grada javili da je osvojio Gran pri Trećeg međunarodnog bijenala studentskog plakata, koji organizuje Univerzitet Marije Kiri-Sklodovske.

Priznanje svakako dokazuje da njegov rad rangira visoko u svijetu dizajna, a za njega je, kako kaže, odgovor i motivacija da sve što radi ne radi uzalud.

“Ova nagrada govori da sam na dobrom putu ka pomjeranju granice u svijetu vizuelnih komunikacija kod nas”, smatra Mijić i dodaje da je zahvalan svojim profesorima na dosadašnjem radu i posvećenosti.

Nagrađeni plakat radio je za kultni komad Alfreda Žarija „Kralj Ibi“.

“Najveći izazov je definitivno bio prikazati ovaj komad Alfreda Žarija u kontekstu savremenog. Naravno, vanvremenski karakter mi je dosta pomogao u suptilnom provlačenju angažovane note. Nadam se da neću poput Žarija jednog dana vidjeti svog Ibija kao lični alter ego, jer bih to smatrao najvećim porazom”, priča Mijić, koji je dobitnik i druge nagrade na konkursu za logo „Njestern Balkans Fund“, organizacije šest vlada zapadnog Balkana za prekograničnu saradnju.

Mijić, koji je učestvovao na međunarodnim izložbama u Njemačkoj, Rusiji, Slovačkoj, Španiji i Sjedinjenim Američkim Državama, od kojih posebno izdvaja izložbe u Berlinu i Arhangeljsku, gdje je imao čast da učestvuje u projektu „1917-2017“ moskovskog profesora Sergeja Serova te izlagati sa najvećim imenima grafičkog dizajna, poput Miltona Glejzera, Mirka Ilića, Ištvana Orosa, ističe da potrošačko društvo ne može opstati bez dizajna.

Upravo je dizajner taj koji oblikuje vizuelnu svijest potrošača, što je jako human posao, ali i odgovoran. U šali bih se složio sa Viktorom Papanekom, koji piše da je od industrijskog dizajna pokvareniji samo propagandni (grafički), jer nagovara ljude da kupuju stvari koje im ne trebaju parama koje nemaju, samo da impresioniraju druge. Za mene je dizajn „pročišćena konceptuala“, jer ne ostavlja mjesta za nerazumijevanje. On nudi čistu ideju i čistu emociju na najkreativnijem nivou – objašnjava on.
Paralele
Pojavu digitalnih medija Mijić bi, kako kaže, okarakterisao paralelom sa pojavom fotografije u 19. vijeku.

“Znamo da je ovaj fenomen izrodio ono što danas u umjetnosti poznajemo kao modernu. Tako mislim da će dizajn, kao i dizajneri, ovu prepreku kanalisati u nešto pozitivno, možda i revolucionarno. Kao što fotografija nije uništila sliku, već joj dala dublje značenje, tako će i digitalni mediji sačuvati u štampanima crtu fundamentalnog. Nadam se da će povećanje tržišta rezultirati kvalitetom na vrhu, ali nažalost to nije uvijek slučaj”, objašnjava Mijić.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Aleksandra Madžar