Institucije kulture u RS iznajmljuju prostor da plate režije

Činjenica je da su institucije kulture u Republici Srpskoj “posljednja rupa na svirali” svih budžeta na državnom, republičkom i lokalnom nivou, pa se kulturni radnici na razne načine dovijaju kako bi obezbijedili neophodan novac za projekte, ali sve češće i za egzistenciju kulturnih ustanova.

Tako je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, kako je ispričala za “Glas Srpske” direktor Sarita Vujković, kao i druge institucije kulture, prinuđen da traži razne alternativne izvore finansiranja, sponzore, piše projekte za pojedine izložbe, ali i da, s vremena na vrijeme, izdaje svoje prostorije za održavanje događaja koji su u skladu sa djelatnošću Muzeja.

“Troškovi MSURS, koji se nalazi u zgradi koja ima skoro 3.000 metara kvadratnih, su veoma visoki, a kako se redovna sredstva za materijalne troškove, koja nam na osnovu godišnjeg budžeta Vlade Republike Srpske pripadaju, svake godine smanjuju, prinuđeni smo da sva dodatna sredstva koristimo za plaćanje redovnih dažbina”, otkriva nam Vujkovićeva.

U ovom hramu kulture se već godinama održavaju vjenčanja na osnovu ugovora koji ova institucija ima sa gradom Banjaluka, a sredstva koja Muzej dobija, kaže Vujkovićeva, služe za pokrivanje redovnih troškova funkcionisanja ovakve aktivnosti.

“Nažalost, ovi iznosi nisu ni približno dovoljni da se nadoknade troškovi koje Muzej ima za struju, vodu, grijanje i komunalne naknade na mjesečnom nivou”, ističe Sarita Vujković.

Muzeji i ostale kulturne ustanove dodatna sredstva mogu ostvariti putem projekata za koje apliciraju kod raznih fondacija, nevladinih organizacija, ambasada i međunarodnih fondova. Ovo zahtijeva veoma pripremljenu strategiju djelovanja institucije i programa kojima se ona bavi, jer su svi projekti specifični i tiču se određenih i unaprijed jasno definisanih planova.

Ostale institucije kulture u Banjaluci, izuzev Banskog dvora Kulturnog centra, uglavnom prostorije koriste u sopstvene svrhe i rijetkost je da ih izdaju kako bi obezbijedili dodatni novac za funkcionisanje.

Poznato je da Banski dvor izdaje prostor raznim organizacijama, pojedincima, strankama, privatnim kompanijama, a na koji način i gdje se troše sredstva koja dobijaju izdavanjem ili ustupanjem prostora, nismo uspjeli da saznamo od direktora ove institucije Milorada Petrića, jer nam nije odgovarao na telefonske pozive.

U Prijedoru je najtraženija kulturna ustanova sala Pozorišta Prijedor.

Direktor Pozorišta Zoran Baroš je potvrdio da je, prema odluci Upravnog odbora, utvrđen cjenovnik po kojem se prostor ove ustanove izdaje na korišćenje po cijeni od 100 do 500 maraka, što zavisi od trajanja programa i vrste prostora koje se iznajmljuje (sala ili galerija), odnosno broja učesnika događaja.

Direktor Centra za prikazivanje filmova Safira Karahodžić ističe da je od kada je renovirana, popularna i sala bioskopa “Kozara”.

“Imamo saglasnost Gradske uprave, tako da postupamo po cjenovniku koji predviđa da je iznajmljivanje bioskopske sale na dva sata 200 maraka plus PDV i svaki naredni sat 50 maraka”, kazala je Karahodžićeva.

Ona je dodala da iznajmljivanje prostora ljetnje bašte, koja je u sastavu ovog centra, zavisi od toga da li su u pitanju programi kulture ili neki komercijalni. U zavisnosti od organizatora događaja, cijene se kreću od osnovnih troškova 250 KM plus PDV pa do osnovnih troškova plus 1.500 KM, ako su u pitanju estradni koncerti.

Prostori Muzeja Kozare i “Galerije '96”, kao i Gradske čitaonice, koja je u sastavu Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije”, se ne naplaćuju.

Kulturni centar Trebinje, u čijem sastavu posluje Dom kulture kao i Bioskop, sinonim je kulturne slike Trebinja, jer pored Muzeja Hercegovine i Narodne biblioteke, već decenijama je mjesto koje pruža sigurno utočište svim kulturnim poslenicima.

“Trebinje je grad kulture i lokalna zajednica izdvaja značajna sredstva za uspješno funkcionisanje i mi nemamo uopšte problema sa funkcionisanjem”, kaže Dejan Bodiroga, direktor Kulturnog centra Trebinje.

“Sredstva od prostora koje možemo izdavati u zakup dobro bi nam došla za još bolji rad”, kaže Bodiroga.

Foča

Muzej Stara Hercegovina u Foči čak ni nema mogućnosti da izdavanjem prostorija zaradi dodatni novac, jer se nalaze u zgradi koju dijele zajedno sa bibliotekom, tako da su te prostorije jedva dovoljne za funkcionisanje ove dvije institucije kulture. Centar za kulturu i informisanje u Foči takođe ne izdaje nikome svoje prostorije, jer sve koriste u svoje svrhe, odnosno za organizovanje kulturnih sadržaja.

Izvor: Glas Srpske