Neprolazna vrijednost djela Svetog Save

Objavljeno: 28. 1. 2013 u 12:43h

U Kulturnom centru Banski dvor, sinoć, 27. januara, je održana tradicionalna Svetosavska akademija. Akademiju je otvorio vladika banjalučki, Jefrem, koji je rekao da je Sveti Sava duhovni otac Srba i da je kod Srba dao pečat svemu, jer je sve osmišljeno i oplemenjeno njegovom svetačkom ličnošću.

Vladika banjalučki je napomenuo da odatle potiče i veliki uticaj Svetog Save na život i shvatanje Srba, kako u prošlosti, tako i danas.

Sveti Sava nije samo ime, već blagodatna ličnost koja se dogodila i ušla u vrijeme i poistovijetila se sa svojom crkvom i narodom, te počela da piše istoriju drugačiju od one prije nje. Sava je osmislilo sadašnjost i pokazao put u budućnost – naglasio je vladika Jefrem.

On je istakao da u godini, u kojoj se slavi 1700. godišnjica Milanskog edikta, koji je hrišćanskoj crkvi i ljudima dao slobodu, ličnost i djelo Svetog Save dolazi u punoj mjeri do izražaja, jer je on tu slobodu primjenio u životu ne samo svog naroda i crkve, već je taj tolerantni stav imao prema drugim narodima i vjerama.

Besjedu „Sveti Sava i Srbi u 21. vijeku” govorio je protojerej Ljubivoje Stojanović. Članovi hora SPD “Jedinstvo”, kojim je dirigovao Nemanja Savić, izveli su djela poznatih kompozitora, a kao solisti nastupili su Biljana Kerkez i Kristina Ivanović. U programu su učestvovali i polaznici pravoslavnog vrtića “Anđelak” i hor sveštenika Eparhije banjalučke.

Svetosavskoj akademiji prisustvovali su predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, Slobodan Gavranović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, Anton Kasipović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, Rajko Kuzmanović, te mnogobrojne ličnosti iz javnog života RS i Banjaluke.

Svetosavsku akademiju organizovali su Srpska pravoslavna crkvena opština Banjaluka, Grad Banjaluka, Kulturni centar Banski dvor i Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“.

Sveti Sava (svetovnog imena Rastko Nemanjić), rođen je oko 1175. godine u Rasu, a umro 14. januara 1236. u Trnovu, Bugarska. Bio je najmlađi sin srpskog velikog župana Stefana Nemanje, svetogorski monah, jeromonah i arhimandrit Studenice, prvi arhiepiskop autokefalne Srpske arhiepiskopije, diplomata, zakonodavac, književnik i hodočasnik. Savino tijelo je 1237. godine prebačeno u manastir Mileševu, a 1594. godine Turci su u Beogradu, u znak odmazde, spalili mošti Svetog Save. Na tom mjestu podignut je Hram Svetog Save.

Smatra se da je Sveti Sava jedna od najznačajnijih ličnosti srpske istorije, a Srpska pravoslavna crkva ga slavi kao sveca. Praznik Svetog Save škole obilježavaju kao školsku slavu.

Izvor: ASBL

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/kultura/vijesti-kultura/neprolazna-vrijednost-djela-svetog-save/||claudebot