Revolucija najradikalniji rez u društvu i umjetnosti

Objavljeno: 8. 11. 2017 u 19:39h

Umjetnost je laž, opijum, ona je nepotrebna. Uz razvoj tehnike, umjetnost kao forma saznanja odumire. Umjetnik je primitivac, žongler kičice, varalica, parazit i prevarant.

Ovako glasi isječak manifesta konstruktivizma, jednog od najistaknutijih pravaca ruske avangarde, čiji su kreatori objavili sveopšti rat umjetnosti, umjetnike i estete prije njih nazvali oskrnaviteljima ljudske vrste i s temelja onoga što se po njima nekada zvala umjetnost pokušali napraviti skok u svječovječansku kulturu.

Bilo je to burnih godina nakon Oktobarske revolucije 1917. godine, a povodom stogodišnjice ovih događaja u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srspke (MSU RS) u utorak uveče predavanje pod nazivom “Revolucija u umjetnosti i umjetnost u revoluciiji” održao je Slobodan Mijušković, profesor s Katedre za modernu umjetnost Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Mijušković je pričao o najradikalnijim rezovima u oblasti umjetnosti prije jednog vijeka na zemaljkoj kugli, koji su se događali upravo u Rusiji, gdje će ove umjetničke ispratiti i politički rezovi, oličeni upravo u Oktobarskoj revoluciji. Šira javnost, međutim, naveo je Mijušković, često je u zabludi da je svrgavanje carske od strane komunističke Rusije prenijelo revoluciju s političkog na umjetnički plan. Revolucija u umjetnosti, ipak, desila se koju godinu ranije.

“Često postoji jedna opšta predstava da je na neki način oktobarska politička revolucija proizvela umjetničku revoluciju, da je ona u stvari generator tih inovativnih umetničkih zbivanja, a to prosto faktografski nije tačno, jer je ono što zovemo revolucijom u umjetnosti započelo i u Rusiji trajalo već od 1910. i 1911. godine”, kazao je Mijušković, predstavljajući fenomen revolucije u umjetnosti i umjetnosti u revoluciji kao dva plana, dva pola jednog koherentnog zbivanja, koje je ostavilo ogromne tragove kako u društvenoj, tako i u umjetničkoj sferi.

“Prosto, riječ je o kapitalnim događajima”, precizirao je Mijušković.

Kazao je da je revolucija u umjetnosti počela s neoprimitivizmom, jednim od prvih avangardnih pravaca čiji se predstavnik Mihail Larionov, recimo, oslanjao na tradiciju istočnjačke, azijatske, primitivne i seoske Rusije i odbacivao akademski realizam ustaljen na institucionalnom planu još za vrijeme Petra Velikog. Paralelno s neoprimitivizmom prije same političke revolucije trajali su lučizam, suprematizam i drugi pravci koji su donijeli kapitalne inovacije po planu umjetničkih ideja.

Taj period u istoriji umjetnosti, naveo je Mijušković, danas je poznat pod terminom rana modernistička avangarda, da bi nakon Oktobarske revolucije 1917. zavladalo ono što se naziva avangarda u užem smislu riječi.

“Kada kažemo u užem smislu, mislimo da umjetnička avangarda poslije revolucije počinje da djeluje na jednom drugom terenu i počinje da se integriše u socio-politička zbivanja, da ispoljava jedan društveni politički aktivizam, čega nije bilo prije revolucije. Konstruktivizam i produktivizam, koji su dvije glavne pojave nakon revolucije, su nešto sasvim drugo u odnosu na avangardu prije revolucije”, kazao je Mijušković, ističući promjene koje su se dešavale ne samo u polju slikarstva, nego i u književnosti, filmu, dizajnu i ostalim umjetničkim i umjetnosti bliskim oblastima.

Dinamizam u razvoju društvenih i umjetničkih događaja u dobu kada se proglašavao kraj slikarstva i kada su se umjetnički pravci smjenjivali kao na filmskoj traci, Mijušković je pokazivao i na primjeru filmova Sergeja Ajzenštajna. Njegova ostvarenja “Oklopnjača Potemkin” i “Oktobar”, čije isječke je publika u punoj sali MSU RS tokom predavanja mogla da pogleda, pojasnio je Mijušković, danas možemo da posmatramo i kao propagandu političke revolucije, ali i kao revolucionarne na planu montaže, ritma, svjetla itd.

“Revolucija se desila, nova vlast je na sceni. Mnogi među umjetnicima avangarde su se na ovaj ili onaj način integrisali u tu operativnu strukturu, na terenu kulture naravno, i oni rade u različitim umjetničkim radionicama, školama, institutima, kojih je bilo jako mnogo. Tada nastaje jedna, i to ima veze sa političkom revolucijom, strahovita energija i umjetnički aktivizam”, zaključio je Mijušković.

Izvor: Nezavisne/Milan Rakulj

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/kultura/revolucija-najradikalniji-rez-u-drustvu-i-umjetnosti/||claudebot