Problem nije broj nego loš kvalitet

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 29. 5. 2013

Veliki broj pozorišnih festivala održava se širom Republike Srpske, a često se neki od njih sa sličnim sadržajima održavaju u isto vrijeme.

pozoriste

Gotovo istovremeno održavaju se Teatar fest “Petar Kočić” u Banjaluci i Teatar fest u Doboju, a u malom vremenskom razmaku Dani komedije u Bijeljini i Komedija fest u susjednom Zvorniku.

Tu su još Međunarodni festival dječijih pozorišta u Dječijem pozorištu RS u Banjaluci, Međunarodni festival profesionalnih lutkarskih pozorišta za djecu “Lut fest” i Festival malih scena – monodrama Srpske u Istočnom Sarajevu.

Stručna i intelektualna javnost RS godinama ne otvara pitanje o potrebi, svrsishodnosti i kvalitetu velikog broja festivala.

Neki od njih održani su samo jednom i nikada više, kao što je slučaj sa prvim i posljednjim filmskim festivalom BLIF u Banjaluci. Za taj festival iz budžeta RS izdvojeno je više od milion maraka, a iako je direktor tog festivala Irena Taskovski najavljivala dolazak braće Koen i Džonija Depa, niko od njih nije se prošetao crvenim tepihom.

– Nije problem koliko ima festivala već je problem ako se u okviru festivala igraju loše predstave. Bojim se da se izgubila vrijednost tih festivala ako jedno ozbiljno pozorište, sa vrlo dobrom ili odličnom predstavom, gostuje na istom festivalu gdje je pozvana poluprofesionalna trupa – smatra glumica Narodnog pozorišta RS Slađana Zrnić.

Reditelj Aleksandar Pejaković, koji je na scene pozorišta u Srpskoj postavio više predstava, naglasio je da pozorišni festivali dijele, nažalost, sudbinu kulture i kulturnih institucija u Srpskoj.

– Ni u kakvoj bližoj budućnosti ne vidi se, niti se najavljuje formiranje pozorišta sa stalnim ansamblom. Zato kulturni centri u manjim sredinama posežu za organizacijom pozorišnih festivala, kako bi okupili pozorišnu publiku – kazao je Pejaković.

Smatra da do poklapanja termina u kojima se održavaju festivali dolazi zbog toga što novca od prodaje festivalskih karata nikad nema dovoljno, te kulturne institucije samo brinu na koji način da održe festival, zaboravljajući da usklade termine sa drugim brojnim festivalima u Srpskoj.

Profesor na Akademiji umjetnosti u Banjaluci Željko Mitrović kaže da je neophodna strategija planiranja u kulturi.

– Dešavanja u kulturi trebalo bi da budu sinhronizovana, pravilno raspoređena i programski i organizaciono, ali i finansijski. Mora da postoji neki planer i koordinator koji je nepristrasan i koji će da nagleda programe i sugeriše i sumira rezultate. U suprotnom, doći će vrlo često do deformacija i improvizacija, a to nije cilj – smatra Mitrović.

Pomoćnik za kulturu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS Irena Soldat-Vujanović kaže da je za Međunarodni festival dječijih pozorišta ministarstvo u prošloj godini odobrilo 50.000 maraka. Ministarstvo je za “Lut fest” u Istočnom Sarajevu izdvojilo 15.000 maraka, a za Festival malih scena – monodrama Srpske 8.000 maraka.

Centar za kulturu u Bijeljini, kao i Centar za kulturu u Doboju finansirali su pozorišne festivale u ovim opštinama.

Irena Soldat-Vujanović kaže da je ministarstvo za programske aktivnosti Narodnog pozorišta RS u ovoj godini ukupno odobrilo 182.000 maraka, a za aktivnosti Dječijeg pozorišta RS ukupno 135.000 maraka.

Ona nema problem sa brojem i kvalitetom festivala u RS.

– Svaki organizovan festival koji promoviše kulturne vrijednosti, motiviše, edukuje i podstiče stasavanje nove pozorišne publike, zavređuje pohvalu ministarstva – kaže Soldat-Vujanović.

Rješenje vidi u tome da se neki festivali organizuju kao pozorišne revije ili smotre, jer, kako kaže, to bi znatno pojeftinilo njihovu organizaciju.

– Preporuka ministarstva je da svaka jedinica lokalne samouprave koja ima uslove za to organizuje manifestacije koje promovišu pozorišnu, kao i sve druge grane umjetnosti – dodaje pomoćnik ministra za kulturu RS.

Smisao

Glumica Slađana Zrnić kaže da festival nije samo mjesto gdje se odigravaju predstave, nego i susret pozorišnih i umjetničkih stvaralaca na kojem bi trebalo da se druže i razmjenjuju iskustva.

– Toga više nema. Odigra se predstava i ide se kući. Čini mi se da festivale ne shvataju ozbiljno ni oni koji ih organizuju, ni oni koji daju pare za to, pa ni oni koji učestvuju u njima – dodala je Zrnićeva.

Izvor: Glas/Aleksandra Madžar

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?