Oživljeno zlatno doba banjalučkih balova

Elegantni šešir bana Todora Lazarevića i prefinjene haljine njegove supruge Nade Lazarević samo su dio izložbe koju je priredila njihova unuka Nadežda Lazarević-Kovačević i postavila u Banskom dvoru Kulturnom centru u Banjaluci.

Naslovljena “U posjeti banu – dr Todor Lazarević, ban Vrbaske banovine”, izložbu je brižljivo pripremila zajedno sa suprugom Draganom Kovačevićem.

Četvrti ban Vrbaske banovine, Todor Lazarević ostavio je značajan trag u političkom životu Banjaluke, Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije. Prije stupanja na poziciju bana, bio je komesar Oblasne samouprave Vrbaske, u tri saziva narodni poslanik.

Uspomene na njegov privatni život oživljene su na izložbi koju je u srijedu uveče otvorio gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.

“Prvi put smo učesnici i svjedoci izložbe koja je posvećena banu Lazareviću. Naša želja je da ne ostanemo samo na izložbi, jer već dugo razgovaramo o tome da dosanjamo još jedan san, a to je da Banski dvor bude mjesto nečega što bismo nazvali muzejom Banovine ili neke slične postavke, čiji će neizostavni dio biti i ovaj svojevrsni legat bana Todora Lazarevića”, rekao je Radojičić.

U okviru izložbe posjetioci imaju priliku da vide namještaj, svečanu odjeću, porodične fotografije, telefon, pisaću mašinu, kozmetički set i brojne zanimljivosti iz zlatnog doba banjalučkih balova kada je ban Lazarević bio na vrhuncu karijere.

Izložene su predivne haljine koje je banica Lazarević nosila na balovima, kao i njene rukavice i nakit koji donose dašak nekih drugih vremena iz drugog ugla.

Nadežda Lazarević-Kovačević podsjeća da je Todor Lazarević bio prvi Krajišnik na čelu Vrbaske banovine, ali i posljednjeg bana koji je živio u zgradi današnjeg Banskog dvora.

“Svi predmeti, namještaj, fotografije i dokumenta koja su izložena potiču iz porodične zbirke Lazarevića. Sve što je moja baka uspjela da sačuva moj suprug i ja smo nastavili da se brinemo za to. I na ovaj način se vidi zašto je banovina tako radosno dočekala postavljenje bana Lazarevića za četvrtog bana jer su željeli da napokon dođe neko ko je sa ovih prostora. Ban Lazarević je sav svoj životni i radni vijek posvetio razvoju ove sredine. Rođena sam dvadesetak godina poslije djedove smrti, ali ono što sam slušala od oca i bake je da je bio beskrajno emotivan i dobar čovjek. Uvijek su mi govorili da bi me kao jedinu unuku obožavao i beskrajno razmazio”, naglasila je Lazarević-Kovačević.

Ban Lazarević je rođen u selu Lješnjanima kod Novog Grada, a bio je bečki student, ugledni advokat i sudija. Iznenada je preminuo 1938. godine, u 51. godini.

Uspomene na bana Lazarevića u svom govoru oživio je profesor Nenad Kecmanović.

Direktor Banskog dvora Kulturnog centra Mladen Matović ističe da je ova izložba veoma važan događaj u okviru dvomjesečnog programa obilježavanja 85 godina od osnivanja.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Aleksandra Glišić