Nove stranice iz Kočićeve knjige života

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 13. 11. 2017

Ko iskreno i strasno ljubi istinu, slobodu i otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog, a prezren i gladan kao pas.

Ova rečenica velikana srpske književnosti Petra Kočića dobro je poznata svima koji su bar čuli za njegovo ime, a mnogo zanimljivosti iz života slavnog pisca krije se u monografiji Vase Glušca “Petar Kočić. Život i rad” u izdanju banjalučke Izdavačke kuće “Besjeda”. O značaju knjige koju je priredio istoričar Zoran Pejašinović govore i nagrade sa književnih sajmova u Banjaluci i Beogradu, a monografija je zvanično promovisana u petak uveče u Banskom dvoru u Banjaluci.

U prepunoj Vijećnici poštovaoci Kočićevog lika i djela sa zanimanjem su slušali šta o ovoj knjizi imaju da kažu direktor “Besjede” Nenad Novaković, istoričar Borivoje Milošević i autor, Zoran Pejašinović.

“Iako je od nastanka ove knjige proteklo dosta vremena nemamo šta mnogo da dodamo tekstu Vase Glušca. Možemo vidjeti sa kojom energijom i entuzijazmom Glušac priča o svom savremeniku. Tekst je prepun ljubavi, topline, ali istovremeno nije otišao u krajnost da bi se nekome dodvoravao i time unizio samo pisanje o Kočiću. Tek sada vidimo koliko o ovom piscu u još treba da istražujemo. Ponosan sam na ovu knjigu, a kao urednik sam potpisao više od hiljadu naslova” – rekao je Novaković.

Ističe da Kočić nije u dovoljnoj mjeri preveden i da su Gluščev tekst preveli na engleski jezik, a knjiga je ukrašena zmijanjskim vezom.

Istoričar Borivoje Milošević kaže da se u jednom trenutku zapitao da li je o Kočiću baš sve rečeno i napisano i da li je ostala neka crtica ili mrvica nepoznata i sakrivena.

“Zapravo odgovor leži u nekim dešavanjima na ovom našem prostoru, u Republici Srpskoj, unazad godinu, godinu i po dana. Narodna i univerzitetska biblioteka RS nedavno je objavila kritičko izdanje sabranih djela Petra Kočića povodom 100. godišnjice njegove smrti, održan je i naučni skup o Kočiću i knjige o njegovom životu i radu. To nam govori da je jedan vijek poslije odlaska on i dalje nepresušna inspiracija književnicima, književnim kritičarima, pozorišnim, filmskim rediteljima, i istoričarima. Ova knjiga Vase Glušca ima višestruki značaj” – naglasio je Milošević uz napomenu da je Glušac bio Kočićev prijatelj, kum, saradnik, saputnik i sapatnik.

Priređivač i istoričar Zoran Pejašinović prisjetio se da se Gluščevim rukopisom prvi put sreo 2004. godine, kada je istraživao o banu Svetislavu Tisi Milosavljeviću.

“U međuvremenu, tih 13 godina niko nije gledao te spise, a ni nauka se nije nešto mnogo zanimala za njih. Vaso Glušac, Kočićev zemljak, za života je objavio pet radova o Kočiću, a posthumno je objavljen još jedan rad. Planirao je da o svom kumu sačini jednu ozbiljniju studiju, kada je u Banjaluci radio na podizanju spomenika Kočiću. A ovaj rukopis je čak 65 godina kupio prašinu u arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. U 17 poglavlja i na 364 stranice prati Kočićev život od zavičaja do smrti” – kazao je Pejašinović.

Prevod

U okviru promocije učenik četvrtog razreda banjalučke Gimnazije Aleksandar Matić pročitao je na engleskom jeziku odlomke iz djela Petra Kočića. Publika je imala priliku da čuje dio pjesme “Molitva”, kao odlomke iz pripovijetki “Jablan” i “Mrguda”, prevedene na engleski jezik.

Izvor: Glassrpske/Aleksandra Glišić

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?