Predstavljena knjiga Dobrice Ćosića – ”Bosanski rat”

Tweet about this on Twitter0Share on Facebook0

U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, sinoć je predstavljena knjiga ”Bosanski rat” Dobrice Ćosića.

Knjigu je pripremila  ćerka Dobrice Ćosića, Ana Ćosić-Vukić, koja je napisala i prolog knjige. Promocija knjige odvila se u prijemnom holu, na spratu biblioteke. Brojnoj okupljenoj publici obratili su se:

  • Gordana Milosavljević, predstavnica Službenog glasnika,
  • prof. dr Darko Tanasković
  • prof. dr Duško Pevalja i
  • književnik Vladimir Kecmanović.

Knjiga ”Bosanski rat” u izdanju Službenog glasnika, predstavlja knjigu literarne i dokumentarne prirode. Pisana je kao cjelovit skup autorovih rukopisa, memoara i isječaka iz sopstvenih dnevnika, koji jasno prate period stvaranja Republike Srpske. Ovo nije prva knjiga tog karaktera dokumentarnog spisa; naime, Ćosić je tu političku nedoumicu i neslaganje prenosio perom i u svojim prijašnjim dokumentarnim romanima: “Vreme zla”, “Piščevi zapisi”, “Srpsko pitanje”, “Kosovo” i dr.

Pokoja riječ o knjizi

Samu uvodnu riječ u promociju knjige dao je prof. dr Darko Tanasković, orijentalista i diplomata, te bivši ambasador SRJ u Turskoj, Azerbejdžanu i Vatikanu.

”Bijele korice knjige sa naslovom u crvenoj boji simbolički prikazuju krvavi trag žrtvi na bijelom bosanskom snijegu. Ovu knjigu treba pročitati; to nije još jedna knjiga o istoriji srpskog naroda isprepletena ličnim stavom pisca. Ova knjiga je čisto dokumentarnog karaktera, zasnovana na činjenicama i dokazima. Dnevničkih je strukturizama i uvodi čitaoca u pomnije detalje istorije rata u BIH. Ona je zvanična istina o ratu koji je srpski narod prikazao kao glavne krivce”, rekao je Tanasković.

Autorovo djelo opisuje parolom ”život je romanopisac”, a samog Ćosića poredi sa Hamletom i njegovom vječnom nedoumicom ”biti ili ne biti”.

”Dobrica je mijenjao mišljenja ali nikada ideju. On je uvijek bio za ‘biti’, dodaje Tanasković.

S obzirom da se Ćosić poziva na knjigu prof. Nikole Koljevića, potpredsjednika RS u doba rata, prof. dr Duško Pevulja djelo poredi sa grčkim dramama, ”koje uvijek završavaju smrću glavnih junaka, a životom njihovih ideja”.

”Tragična je sudbina prof. Nikole Koljevića, ali ideja o jednoj republici je ostala, i zato ga čini uzvišenim. Ćosić je čovjek koji se neprestano koleba da da ostavku na predsjedničko mjesto”, rekao je Pevulja i nastavlja: ”Da se narodu služi uvijek i bezuslovno, riječi su kojima se vodi Ćosić, a fabuliranjem srpske sudbine XX vijeka, ističe podudarnost između sebe i literarnog junaka. Svjedoči kako se kao čovjek, pisac i političar osjećao razapet između mira i nepravde, rata i pakta, sankcija i izolacije, izdaje RS i njenih boraca. On jednostavno, dokumentovanim izvornim činjenicama donosi uravnoteženu sliku o ljudima tog perioda.”

Osnovni zaključak pisca knjige “Bosanski rat” Dobrice Ćosića jeste da je Republika Srpska, koja je međunarodno verifikovana Dejtonskim sporazumom, najveća pobjeda u XX vijeku gledano iz svesrpske perspektive, objasnio je Pevulja.

Književnik Vladimir Kecmanović sa literarnog aspekta je dao kritike ovom djelu, dajući mu titulu paradoksalnog nihilizma i uopšte načina predstavljanja istorijskih činjenica i aspekata poduprtih dokazima u ovom djelu.

Akademik Dobrića Ćosić obratio se okupljenima putem video linka, jer nije mogao lično prisustvovati iz zdravstvenih razloga.

Knjigu svakako trebate pročitati, jer, teško je donijeti sud o nečemu po koricama ili naslovu. Knjiga je isključivo dokumentarnog karaktera, zasnovana na činjenicama i dokazima. Nije sredstvo rasipa mržnje na ovim prostorima. Ne može ni biti. Mržnja ovdje ionako postoji i u zatišju čeka povod… neku knjigu, ili pak nekog hrabrog, ko se usudi progovoriti o tabu temama na našem malom brdovitom Balkanu…

Tweet about this on Twitter0Share on Facebook0

Copiright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

Postanite i Vi dio Banjaluka.com tima

Fotografije i video sadržaj slati na e-mail [email protected]