Postavka Grejsona Perija stavila Banjaluku u centar svjetske umjetničke scene

Prednost toga kada ste umjetnik jeste što ste stalno u liftu, znači možete pričati sa siromašnim, bogatim i vrlo popularnim i poznatim ljudima i to je ono zbog čega se ja, između ostalog, bavim umjetnošću i zbog čega mi je ona super, kazao je Grejson Peri, britanski umjetnik, čija je izložba “Taština malih razlika” otvorena u četvrtak naveče u Muzeju savremene umjetnosti RS (MSU RS) u Banjaluci.

Svjetsko ime i svjetski događaj, a sve smješteno u jedan mali grad na Balkanu. Teško je povjerovati, ali zahvaljujući saradnji MSU RS i “British Councila” upravo je grad na Vrbasu ovih dana pravo središte dobre umjetnosti.

Nenavikli na umjetnost i umjetnike koji izlaze iz granica, domaća javnost je prije svega komentarisala pojavu Grejsona Perija, a kada se on na izložbi i na predavanju održanom prije izložbe pojavio obučen kao njegov alter ego Kler, odmah je kupio sve prisutne.

Za negativne komentare nije bilo mjesto, jer je ono ustupljeno pozitivnoj priči i njegovim sjajnim tapiserijama koje pričaju klasnu priču jednog naroda.

“Ovdje sam manje od jednog dana, ali ljudi su vrlo srdačni i zabavni. Mislim, smiju se mojim šalama, što je dobro”, poručio je Peri na otvaranju i na srpskom prisutnima poželio dobro veče.

On je pojasnio da naslov izložbe potiče od izraza Sigmunda Frojda “narcizmi (neuroze) malih razlika” što, drugim riječima, znači da najmanje volimo ljude koji su najsličniji nama.

“Taj ljudski instinkt je u samom središtu cijele priče o ukusu. Ovom izložbom sam pokušao da kažem, kada biramo odijelo, cipele ili zavjese, kao da poručujemo nešto važno: ‘Želim da pripadam vašem plemenu i da vam se dopadnem.’ Izloženi radovi su priče o aspiracijama, obrazovanju i usponu jedne osobe na ljestvici britanskog društva, ali na kraju, sve što želim od vas jeste da kažete: ‘O, što je ono bila dobra izložba! Kako su dobre one tapiserije, želim da ih imam'”, kazao je Peri.

Rekao je da najviše što mrzimo je da vidimo i prepoznamo neke svoje osobine kod drugih i dodao da mi to na Balkanu dobro znamo.

Na otvaranju je govorio i Edvard Ferguson, ambasador Velike Britanije u BiH, koji je naglasio da je Peri vrlo aktuelan na međunarodnoj umjetničkoj sceni te da je nedavno u Londonu predstavio novu izložbu ambicioznog naziva “Najpopularnija umjetnička izložba ikada”.

On je Perija nazvao jednim od najpoznatijih, najtalentovanijih i najživopisnijih britanskih umjetnika.

Direktorica MSU RS Sarita Vujković  s ponosom je podsjetila da nakon velikog uspjeha izložbe “Nova religija” Demijana Hersta, “British Council” nastavlja saradnju sa muzejima u regionu da bi predstavio najbolje od britanske savremene umjetnosti.

U zvaničnom obraćanju prisutnima Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da tema izložbe, iako dolazi sa Ostrva, jako se dobro može razumjeti i na našem poluostrvu, samo što kod nas iz, nekad, malih razlika izbijaju veliki ratovi.

Na predavanju, baš kao i na izložbi, Peri je bio obučen kao Kler u mini haljinu, cipele sa platformama, profesionalnom šminkom i paž frizurom. Ispričao je da kada je počeo da se bavi umjetnošću najveća želja mu je bila da pravi ono što svi mogu da razumiju.

“Umjetnost može da bude vrlo elitistička. Ja se trudim da moja bude pristupačna za široku publiku, ali ne zatupljujuća i povlađujuća. Ne pokušavam ni da pričam ljudima s visine, već kao da smo na istom nivou”, kazao je Peri i upravo ta spontanost, pristupačnost i jednostavnost su se i mogle vidjeti tokom cijelog njegovog obraćanja.

Otkrio je da, kada je počeo da se oblači kao žena, izlazio je vani odjeven kao domaćica, ali ga niko nije primjećivao, no kako je želio da privuče pažnju, počeo je da se oblači kao Kler i sada ga svi primjećuju, čak i iz helikoptera kažu: “Eno ga, Grejson Peri!”

Izložba se sastoji od šest tapiserija o uspinjanju Tima Rejkvela kroz britansko društvo, od radničke do klase bogataša i nastala je dok je Peri snimao TV emisiju o ukusu za TV Kanal 4, obilazeći pripadnike različitih društvenih klasa u Engleskoj.

“U Velikoj Britaniji, a vjerovatno i u dobrom dijelu svijeta, ukus je vezan za klasu i status. Britanci baš i ne vole da to javno kažu, ali ja sam zato ovim tapiserijama ponovo otvorio tu temu. Mi imamo radničku, srednju i višu klasu koju čine ljudi koji su izuzetno bogati, aristokrate”, naveo je on.

Kao povod za serijal “Taština malih razlika” poslužila mu je serija gravira “Život razvratnika” Vilijama Hogarta iz 18. vijeka, a u kompozicijskom smislu scene je gradio po uzoru na Mazača, Mantenju, Van Ajka, Van der Vajdena.

“Tapiserije su nekada bile jako skupe, koštale su otprilike kao jedan ratni brod. U današnje vrijeme mogu da ih tkam vrlo brzo jer imaju mašine tako da mi je za tkanje jedne potrebno svega pet i po sati. Svaku sam crtao oko tri mjeseca, u fotošopu. Bukvalno sam učio dok sam ih radio, tako da možete primijetiti razliku između prve i šeste”, istakao je on.

Govoreći o Timu, Peri je zapravo ispričao cijelu priču o britanskom društvu. Naveo je kako uz vrijedan rad i obrazovanje imate šansu da napredujete, baš kao što je bio slučaj i sa Timom, koji je rođen u radničkoj klasi, ali je zahvaljujući IT studijima stekao status, pokrenuo svoj biznis, postao dio novih bogataša, razveo se, našao mlađu ženu i na kraju poginuo u svom ferariju.

Peri sa sobom iz Londona nije donio samo svoju umjetnost, već i kišu, koja opet nije spriječila veliki broj ljudi da prisustvuju otvaranju njegove postavke, koja će se u MSU RS moći pogledati do 20. oktobra.

Sviđao vam se kao Grejson ili kao Kler sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim jer način na koji primjećuje društvo oko sebe i pretvara ga u umjetnost zaslužuje svako poštovanje.

Brojke

• 3 – mjeseca radi na jednoj tapiseriji
• 5 – sati potrebno za izradu
• 400 – ljudi bilo na predavanju
• 6 – tapiserija čini izložbu

Izvor: Nezavisne/Nevena Vržina