Ljubavne priče najčešće odlaze sa polica

Ne prodaje se nadahnuće, ali se rukopis može prodati. Zapisao je ovo velikan ruske književnosti Aleksandar Puškin, a izdavači kada objavljuju knjige uvijek osluškuju šta čitaoci voli da čitaju jer od njihovog ukusa zavisi i kakva će biti prodaja novih izdanja.

Čitaoci u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u Banjaluci najviše čitaju beletristiku, a posebno romane sa ljubavnom tematikom.

Prema riječima direktorice nacionalne biblioteke Ljilje Petrović-Zečić, veliki broj čitalaca dolazi isključivo sa zahtjevom da dobije knjige zabavnog karaktera.

“Godinama su u našoj biblioteci popularne knjige “Lica jedne ljubavi” Šandora Maraja, “Jedne zimske noći” Sajmona Sibaga Montefjorea, “Na krilima ljubavi” Nermina Bezmena. Iz nabrojanih naslova vidimo da je prisutna riječ ljubav jer čitaoci vole knjige sa tom temom” – rekla je Petrović-Zečić.

Navela je i da su djela Sidnija Šeldona među najčitanijim u nacionalnoj biblioteci.

“Riječ je o knjigama koje ne možete da ispustite iz ruku dok ih ne pročitate, naravno ako volite tu vrstu literature. Nekada čitaoci uzimaju više puta da čitaju jedno, njima omiljeno djelo” – kaže Petrović-Zečić.

Podsjeća da beletristika datira još od kraja 17. vijeka i da je uvijek zaokupljala pažnju čitalačke publike.

“Djela Onora de Balzaka danas imaju veliki značaj kako za francusku, tako i za svjetsku književnost. Ali čitajući njegove romane vidimo da je to zabavna književnost koja upravo zadovoljava potrebe prosječnog čitaoca i može da ga zadrži određeno vrijeme uz knjigu” – ukazuje Petrović-Zečić.

Napominje da je literatura koju su pisale sestre Bronte do danas ostala omiljena među čitaocima.

“U svakom slučaju dobro je da ljudi čitaju. Neki čitaoci počnu sa beletristikom, a onda prelaze na ozbiljnije knjige. U našoj biblioteci možemo da vidimo ljude koji dolaze prvi put u biblioteku tražeći neke zabavne knjige, a poslije toga se odluče da uzmu djela koja nisu iz domena lake literature” – kazala je Petrović-Zečić.

Marketing

“U našem vremenu, pošto su jako velike produkcije i štampaju se desetine hiljada knjiga sa ogromnim tiražima, velike izdavačke kuće koriste različite vrste reklama. To je vrsta marketinga koja “napada” čitaoca, jer su knjige koje su bestseleri dostupne svugdje, pa i u marketima i tržnim centrima. Zapravo, svi su bombardovani tim novim naslovima”– kaže Ljilja Petrović-Zečić.

Izvor: Glassrpske/Aleksandra Glišić