Radenko Milak o odlasku na Venecijansko bijenale: Ljudi danas memorišu događaje, ali ih ne proživljavaju

Objavljeno: 15. 2. 2017 u 19:11h

Svaki dan u svijetu ljudski um i ruke kreiraju sva zla i dobra zbog kojih se sve katastrofe i uspjesi dešavaju. Ljudi ih žive, preživljavaju, udišu, zbog njih i izdišu, dok se iz svega toga rađaju i umiru mnogi strahovi i sreće. Oni koji svijet posmatraju očima umjetnosti, u ovom po mnogo čemu tužnom 21. vijeku vide inspiraciju i kroz stvaralaštvo postavljaju važna pitanja, ujedno tražeći i odgovore.

Među njima je i umjetnik Radenko Milak, ispred kojeg je ove godine veliki izazov, ali i odgovornost, jer radom “Univerzitet katastrofe” predstavlja BiH/RS na najstarijoj i najprestižnijoj izložbi savremene umjetnosti u svijetu, Venecijanskom bijenalu. I dok su pripreme u punom jeku, a on i njegov odlazak u centru medijske pažnje, Milak je za “Glas Srpske” govorio o samom okidaču za nastanak rada kojim će se predstaviti u Italiji, ali i o stanju u kulturi, društvu i stvaralačkom procesu. Odmah na početku razgovora podsjetio je da su prvi temelji za “Univerzitet katastrofe” postavljeni još 2013. godine u kojoj je svaki dan tražio šta se važno dogodilo. Ubrzo je shvatio da je pola tog materijala bilo u vezi sa katastrofama i tragedijama.

“Godine 2015. u Bogoti u Kolumbiji napravio sam jednu manju samostalnu izložbu na tu temu. Tako je sve počelo. O projektu sam mnogo razgovarao i sa Cristopherom Yggdreom, koji je i autor koncepta i jedan od kustosa projekta. Počeli smo da premišljamo o značaju tema koje su danas urgentne” – priča Milaković, koji je i profesor na Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci.

Posljednje četiri godine, objašnjava Milak, radi na jednom animiranom filmu koji će biti prikazan u jednom dijelu Paviljona, a čiju će postprodukciju raditi jedna od najznačajnijih kuća za animaciju u Francuskoj “Miyu Productions”

“Drugi dio će biti slike, ciklus koji ću raditi samostalno, i drugi koji radim u saradnji sa Romanom Uranjekom. Paviljon će biti predstavljen na tri nivoa” – dodaje umjetnik.

Srećan je što BiH/RS ove godine možda neočekivano eksperimentiše sa formom Paviljona.

“Uvijek je na Bijenalnu neki stereotip, jedna zemlja, jedan umjetnik, kustosi. Potrudili smo se iskoristimo resurse i napravimo jedan interesantan paviljon u čiju postavku su uključeni eminentni umjetnici iz Evrope” – naglašava Milak i napominje da svi imaju zajednički cilj, da taj projekat živi i poslije Bijenala.

Paviljon BiH/RS jedan je od rijetkih koji će, kako kaže Milak imati zatvaranje i to u formi konferencije koja će teoretski artikulisati priču u vezi sa “Univerzitetom katastrofe”.

“Tako da je moja uloga u samom projektu djelimična, pokazaću vizuelni segment, stavljamo naglasak na teorijsku artikulaciju, jer sam ja, prije svega, umjetnik, ne teoretičar” – kazao je Milak.

Godine 2018. “Univerzitet katastrofe” sa ekstenzijom biće otvoren i u Banjaluci, naravno, u Muzeju savremene umjetnosti RS koji je nosilac ovog projekta.

“Poslije Banjaluke, planiramo put za Švedsku, Kolumbiju i naravno Francusku. Ideja nam je da projekat ima svoj karakter i da bude jedna vrsta platforme koja okuplja ljude koji se žele baviti ovom temom” – pojašnjava on.

Milak, koji smatra da umjetnikova karijera ne počinje i ne završava na Venecijanskom bijenalu, ističe da je za njega, remek-djelo i reprezen katastofe “Germika” velikog Pabla Pikasa.

“I to je bila neka dominanta tema. Mnogo je lokalista koji su se bavili različitim vizijama katastrofe u 20. vijeku. Interesantan pristup književnosti imala je autorka Svjetlana Aleksijević, koja je napisala “Černobiljsku molitvu”. Bavila se velikom katastrofom u drugoj polovini 20. vijeka. To je bio Černobilj i u knjizi se nalaze njeni uobličeni stilski razgovori koje je vodila sa ljudima koji su preživjeli katastrofu. Bazirala je svoju ideju na faktima” – podsjetio je Milak.

Svoju izjavu uobličio je u zaključak da danas nije dovoljna samo umjetnička fikcija.

“Meni je vrlo značaja i oralna istorija, svjedoci određenih događaja. Za čitav rad bila mi je bitna i digitalna moć, jer da nema te vrste arhive, ja ne bih mogao toliko da pretražujem. Digitalno doba za mene kao slikara je veoma bitno” – ističe umjetnik.

Navodeći primjer svjetskih metropola, gdje su nedjeljom katedrale prazne, a muzeji puni, Milak ističe da umjetnost igra ulogu u društvu, koja je neka vrsta nade, spasa, slobode, a koja je dopuštena umjetnicima kroz njihove kreacije.

“Umjetnost ima ulogu katalizatora, medija kroz koji ljudi imaju svoju refleksiju na svijet oko sebe” – smatra on.

Misli da je nepovjerenje u sadašnjost veliki problem savremenog čovjeka.

“Sa jedne strane nauka koja nas non-stop drži u nekoj prošlosti i tehnologija koja nas baca u viziju budućnosti, dok između toga gubimo dragocjene trenutke sadašnjosti. Gdje god odete vidite turiste sa fotoaparatima koji imaju potrebu da memorišu neki događaj, a ne da ga prožive” – objašnjava Milak svjestan da se to može posmatrati kao banalna tema, ali da je to pokazatelj velikog odsustva čovjeka od sadašnjosti.

Venecijansko bijenale ove godine biće održano od 13. maja do 26. novembra. Komesar Paviljona BiH je Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS. Projekat su takođe podržali i Galerija “La Balsa Arte “, Bogota, Galerija “Priska Pasquer”, Keln, Galerija “Les Filles du Calvaire”, Pariz i Agencije “Lagence a Paris”.

Nepostojanje kulturne politike

“Mi smo premala sredina, u kojoj imamo mnogo umjetnika koji studiraju. Svake godine imamo 20-30 njih koji okončaju svoje studiranje na Akademiji, a drugi problem je tržište preživljavanja. Kulturna politika kod nas ne postoji, postavljena je na loš temelj. Imamo veliki broj onih koji su završili akademije, a imamo mali broj stvaralaca” – istakao Milak.

Recikliranje prošlosti

Recikliranje prošlosti u umjetnosti, koje je često, objašnjava kao psihološku stvar.

“Kada vi u životu imate traumu koja vas mentalno razara, teško se možete oduprijeti od nje, od te sjenke. Kolektivna svijest je prisutna u našim životima i ne možemo da je isključimo. Možemo da se pravimo da nam je lijepo, da smo srećni, ali život je mnogo drugačiji. Kada vidim koliko se ta istorija prekraja i koristi u svakodnevnoj politici, onda između ostalog, to što umjetnici vare već prevarenu hranu je logična posljedica. Ono što nama nedostaje su vedrije teme, vizije budućnosti, ali treba da podržavamo ljudske senzibilitete, pa možda neko voli konstantno da jede istu hranu” – naglasio je Milak.

Izvor: Glassrpske

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/kultura/radenko-milak-o-odlasku-na-venecijansko-bijenale-ljudi-danas-memorisu-dogadaje-ali-ih-ne-prozivljavaju/?utm_source=PovezaneVijesti&utm_medium=Blcom&utm_campaign=PovezaneVijesti||claudebot