U svijetu muzeji, kod nas zaboravljena ognjišta (Foto)

Share on FacebookTweet about this on Twitter

Objavljeno: 22. 11. 2016

Njemačka je nedavno za 13,25 miliona dolara kupila kuću u Kaliforniji koja je pripadala književniku i dobitniku Nobelove nagrade Tomasu Manu i planira da je sačuva kao istorijsku vrijednost.

Ova država je još jedan primjer brige za one koji su je svojim stvaralaštvom zadužili u prošlosti. Ministarstva spoljnih poslova i kulture ove države planiraja da u njoj urede centar za transatlantski dijalog i rezidenciju akademika i umjetnika.

Tomas Man bio je njemački romanopisac i književnik, koji je Nobelovu nagradu dobio 1929, a u egzil je izbjegao 1933. s dolaskom Adolfa Hitlera na vlast.

Man je živio u Kaliforniji od 1942. do 1952, a zatim u Švajcarskoj, gdje je umro 1955. godine. Istinske ljubitelje nekog pisca, osim njegovog književnog rada, uvijek interesuju i druge stvari, kako je živio i gdje je stvarao svoja djela.

U većini zemalja te kuće su pretvorene u galerije ili muzeje i prava su turistička atrakcija. Time nažalost ne može da se pohvali i Bosna i Hercegovina, jer, kako smo već ranije u nekoliko navrata pisali, kuće nekih od naših najvećih pisaca ili ne postoje ili su na ivici propadanja.

Najbolji primjer za to je kuća Branka Ćopića u Hašanima, od koje danas zubu vremena prkosi samo jedan zid, a iako su dobijena sredstva za njenu izgradnju, isto još, zbog spora u vezi s izgradnjom, nije počelo.

Kočićeva kuća u njegovim rodnim Stričićima takođe je dovedena do ivice rušenja. Ali, na sreću, nedaleko od iste izgrađeno je Kočićevo ognjište, koje je replika svega onoga što je postojalo u vrijeme dok je ovaj narodni tribun bio živ.

Iako je određeni niz godina proveo u Beogradu, Meša Selimović rođen je u Tuzli, a ni njegova kuća u gradu soli ne može da se pohvali najboljim stanjem. Ipak, u Beogradu su na zgradi u Gospodar Jovanovoj 39, gdje je proveo devet godina, postavili spomen-ploču.

Jedan od rijetkih muzeja koji su posvećeni nekom bh. piscu je rodna kuća Ive Andrića, a nalazi se u sklopu Zavičajnog muzeja u Travniku. Kuća našeg jedinog nobelovca danas je i jedan od najznačajnijih turističkih brendova BiH.

Ako ste pobornik književnosti, a put vas nekada navede u Tulu u Rusiju, nikako nemojte zaobići kuću jednog od najvažnijih svjetskih pisaca Lava Tolstoja.

Pomenuto zdanje nalazi se u Jasnajoj Poljani, a u njoj je Lav napisao svoje najpoznatije romane “Rat i mir” i “Anu Karenjinu”, a na kraju je tu i pokopan. Zahvaljujući Tolstojevim nasljednicima, ali i državi, imanje Jasnaja Poljana i dalje je onakvo kakvo je poznavao i volio Tolstoj.

Memorijalni pejzaž imanja (vrtovi, parkovi, ribnjaci, šume koje je posadio Tolstoj), kao i zdanja s kraja 18. i početka 19. vijeka, čuvaju se u njihovom izvornom istorijskom obliku. Čarls Dikens se 1837. godine preselio u georgijansku kuću u centru Londona.

U njoj je napisao “Olivera Tvista”, što mu je obezbijedilo slavu. Godine 1925. kuća je pretvorena u Muzej Čarlsa Dikensa i ima neke od najboljih relikvija iz piščevog života.

Muzej Marka Tvena nalazi se u kući u Konektikatu u kojoj je pisac živio s porodicom od 1874. do 1891, tokom perioda koji je kasnije nazvao svojim najsrećnjim i najproduktivnijim godinama.

Viktrijansko-gotička kuća je izgrađena prema preciznim uputstvima Marka Tvena tj. Samjuela Klemensa i njegove supruge Livi. Nakon završetka autor je napisao: “Ovo je dom – ta riječ nikada nije imala više smisla”.

Tokom godine muzej organizuje niz književnih večeri i izložbi, uključujući i “predsjedničkog Tvena”, zbirku brojnih (dobrih i loših) komentara o raznim predsjednicima.

Kuća u kojoj je živio Edgar Alan Po sagrađena je oko 1812. godine i posljednja je preostala građevina u tom dijelu Bronksa, nekad zvanom Old Fordham Village.

Po je posljednje godine života proveo u ovoj kući sa svojom mladom suprugom lutajući šumom i obližnjom rijekom. Viktor Igo je svoja najljepša djela napisao u progonstvu na Gernziju u jednoj predivnoj vili, koja je danas muzej pod upravom grada Pariza.

Ernest Hemingvej rođen je u spavaćoj sobi na drugom spratu Doma kraljice Ane u Ouk parku u Ilinoisu i tu je živio do šeste godine. Dobro očuvana Hemingvejeva rodna kuća svjedok je početka kreativnosti budućeg dobitnika Pulicerove i Nobelove nagrade, što se naročito vidi u bogatoj biblioteci.

Nedaleko odatle smješten je Muzej Ernesta Hemingveja, u kome se nalazi niz ličnih predmeta, rijetkih fotografija, autorov dnevnik iz djetinjstva i pismo Agnes fon Kurovski, bolničarke koja mu je slomila srce i inspirisala roman “Zbogom oružje”.

Svjetske države su prepoznale značaj rodnih domova njihovih pisaca, o poređenju i paraleli moglo bi se još dugo pisati, ali i navedeni primjeri su dovoljni za jasnu ilustraciju.

Izvor: Nezavisne

Share on FacebookTweet about this on Twitter

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?