Vijek od rođenja Branka Ćopića

Objavljeno: 1. 1. 2015 u 19:41h

Navršava se 100 godina od rođenja velikog srpskog i jugoslovenskog književnika Branka Ćopića, čija su književna djela objavljena na više od 30 jezika širom svijeta.

branko-copic

Rođen je, prema službenim dokumentima, 1. januara 1915, ali prema nekim drugim podacima, 1914. godine. Njegovo rodno selo Hašani, danas je u opštini Krupa na Uni, Republika Srpska.

Lokalno predanje ali i sam Branko Ćopić tvrdili su da je, navodno, bio prvo dijete u Podgrmečkom kraju koje je ime dobilo po velikom srpskom pjesniku Branku Radičeviću. Mala opština Krupa na Uni je, uz podršku fondacije “Bašta sljezove boje“ osnovane u Novom Sadu i Zadužbine Branka Ćopića, koja je sastavni dio Srpske akademije nauka i umjetnosti, riješila da se pristupi izgradnji Spomen-područja u Hašanima.

Predviđeno je da se u idućih deset godina u Hašanima, na površini od skoro 40 hektara, izgradi Sokak Branka Ćopića, kuće njegovih književnih junaka, kao i šest malih privrednih objekata.

Nosioci tog projekta ističu da je cijelog života svojim stvaralaštvom, pisac stremio povratku u zavičaj koji ga je obilježio. Rekonstruisana bronzana skulptura Ćopića, koja je za vrijeme rata u BiH znatno oštećena, je otkrivena prije osam godina ispred zgrade Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banjaluci, gradu u kojem je izvesno vrijeme pohađao učiteljsku školu.

Ćopić je nižu gimnaziju završio u Bihaću a učiteljsku školu je pohađao u Sarajevu, Banjaluci i Karlovcu. Filozofiju i pedagogiju diplomirao je u Beogradu 1940. godine.

Prvu književnu nagradu je dobio kao student, 1938. od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, zatim Rakićevu nagradu iduće godine, potom nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine. U to vrijeme objavljivao je kratke priče u beogradskoj “Politici”.

Napad na Jugoslaviju 1941. godine, zatekao ga je na odsluženju vojnog roka u Mariboru, da bi se ubrzo potom u rodnoj Krajini u ljeto te 1941. priključio ustanicima partizanima. Relativno brzo postao je politički komesar, u isto vreme i dopisnik partizanskih listova banjalučkog “Glasa” i “Borbe”. Pisao je skečeve, pozorišne predstave.

Poslije rata bio je glavni urednik beogradskog dječjeg lista “Pionir”, a potom profesionalni pisac. Njegoševu nagradu dobio je 1972. za antologijsku zbirku pripovedaka “Bašta sljezove boje”.

Ćopić je tu knjigu objavio 1970. godine. Dobitnik je i Nagrade AVNOJ-a, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman “Ne tuguj, bronzana stražo”.

Od 1968. godine bio je član SANU. Napustio je ovaj svijet skokom sa Brankovog mosta u Beogradu 26. marta 1984. godine. Očigledno, pisanjem bajkovitih priča o djetinjstvu i ratu branio je i samog sebe od stvarnosti u kojoj mu je bivalo sve tijesnije i tamnije.

Ćopić je ostao upamćen kao autor izuzetne popularnosti, neobično plodan, sa, za naše prilike, nevjerovatnim tiražima. Pritom, njegova djela su prevedena i objavljena na više od 30 jezika širom svijeta.

Izvor: Glas Srpske

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/kultura/vijek-od-rodenja-branka-copica/||claudebot