Stršljeni okupirali okolinu Banjaluke, doktori preporučuju oprez

Stršljena ima više nego ikada, kažu Banjalučani koji zbog posla ili rekreacije vrijeme provode u prirodi, a ljekari alergičnima preporučuju da se na vrijeme osiguraju zbog neželjenih reakcija.

Sušna i veoma topla godina je učinila svoje, pa se svuda može vidjeti više stršljenova nego inače, čak i u gradu, a uz to su i opasniji po ljude.

Opasnosti su naročito izloženi rekrativci, koji vrijeme provode u prirodi, ali i drvosječe i skupljači ljekovitog bilja. Ljekarima hitne pomoći ove godine se javilo 107 pacijenata zbog ujeda stršljena, a prošle godine 91 pacijent.

“Najveći broj ujeda se dogodio u junu, julu i avgustu, kada su bile velike vrućine, a građani boravili u prirodi, voćnjacima, baštama i pored rijeka”, rekla je načelnica Službe hitne pomoći, Nada Banjac.

Dragan Javorac, koji većinu ljeta provodi u šumi sjekući drva sa kolegama, kaže da ovih insekata nema gdje nema, a najviše ih je među hrastovim drvećem.

On je do sada zadobio nekoliko uboda stršljena, ali na svu sreću nije bilo nekih neželjenih reakcija i nije tražio pomoć doktora. Međutim, od kako su čuli da je u okolini Stanara drvosječa preminuo od gušenja nakon uboda stršljena, razmišljaju o tome kako da se zaštite.

“Očigledno je da ja nisam alergičan na ubod stršljena, ali plašim se za kolege, jer se do sada nisu  susretali s tim. Bilo bi dobro kada bismo uz sebe imali protivotrov”, kaže Dragan.

Osobe koje su zbog mjesta boravka ili prirode posla izložene mogućem ubodu stršljena, u dogovoru sa svojim doktorom, mogu nabaviti specijalnu injekciju, uvijek je nositi sa sobom i sami sebi dati u slučaju uboda. Ona u sebi ima neophodne lijekove koji sprečavaju gušenje i teške sistemske reakcije koju mogu ugroziti život, ali nema ih u slobodnoj prodaji u apotekama.

“Takođe, jedno od rješenja za osobe koje su izložene mogućnosti ponovljenih uboda je hiposenzibilizacija, a  to znači da im se po određenoj šemi nekoliko godina daju male doze alergena stršljena i na kraju se desenzibiliše”, rekla je načelnica Klinike za kožne i polne bolesti UKC RS, Jagoda Balaban.

Dodaje da se njihovim doktorima zbog uboda stršljena pacijenti javljaju sporadično i uglavnom se radi o crvenilu i svrabu na koži koji mogu trajati i nekoliko dana nakon uboda.

Balaban kaže da su imali i nekoliko pacijenata koji su prethodno imali jače izražene alergijske reakcije, te su došli da traže savjet kako da postupaju ubuduće.

Napadaju braneći legla Biolozi iz društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta kažu da stršljeni napadaju kada brane svoja legla, koje ljudi najčešće i ne primjete, a reaguju na sve što ih podsjeća na opasnost – nagle pokrete tijela, mahanje rukama, jake boje, rad električnih uređaja, znoj, jake mirise.

Osim toga, krajem ljeta se raštrkaju u potrazi za zrelim voćem, te djeluje da ih u prirodi ima više nego inače. Stršljen nema mnogo predatora zato što je jako agresivan insekt.

Izvor: blic.rs / Autor: Željka Javorac