Roštiljdžije predlažu još bolju promociju banjalučkog ćevapa

Ni sedam dana nije prošlo od prvog “Ćevap festa” koji je posjetilo oko 10.000 građana, a organizatori već pripremaju strategiju za održavanje sljedeće manifestacije.

Ovaj događaj privukao je posjetioce i iz regiona, a na porciju banjalučkog ćevapa u redovima se čekalo po sat vremena. Pojelo se čak 8.500 porcija, a svaka od ćevabdžinica ispekla je u prosjeku 1.400 porcija.

Zanimljivo je da je prošle subote bukvalno cijeli grad bio u “znaku ćevapa”, i da su dodatnog posla imale i roštiljnice koje nisu direktno bile dio manifestacije.

Naime, mnogi ljudi koji nisu htjeli čekati ispred šatora u centru, sto su potražili u nekoj od roštiljnica u Banjaluci.

“Došla nam je rodbina iz Srbije koju smo poveli na manifestaciju, ali kada smo vidjeli koliki su redovi, odustali smo i otišli u našu već provjerenu roštiljnicu, jer smo i djeci obećali da ćemo jesti ćevape”, ispričao je Mirko G. iz Obilićeva.

Propusta je bilo, pričaju građani, imaju primjedbu što se događaj održavao na parkingu, a previsoke su im bile i cijene pića, ali mahom pozdravljaju ideju o promociji domaćeg banjalučkog ćevapa.

Manifestaciju smo dočekali malo nespremno, poručuju i roštiljdžije, bilo je samo šest prijavljenih ćevabdžinica, ali nadaju se boljoj organizaciji sljedeći put.

“Sve pohvale Gradu, ali i roštiljnice su se potrudile da ispoštuju sve posjetioce iako su gužve bile velike. Imali smo sreću jer je bilo lijepo vreme, ali možda bi sljedeći put druženje ipak trebalo da se održi u ljetnjem periodu ili oko Uskrsa i da traje tri dana. Takođe, bilo bi dobro da se manifestacija premjesti na drugu lokaciju, na primjer na Kastelu”, smatra Goran Stanivuković, vlasnik jedne od roštiljnica.

Nismo se uspjeli organizovati da budemo na Ćevap festu, nismo imali dovoljno ljudi, kažu u jednoj roštiljnici, ali događaj svakako podržavaju.

“Svakako ovo je dobra turistička reklama za Banjaluku. I kod nas se taj dan tražila stolica više, ali to smo i očekivali zbog vikenda. Vrlo vjerovatno ćemo se prijaviti sljedeće godine”, priča poslovođa Saša Đurašinović. On takođe smatra da parking u centru nije najbolja lokacija za “Ćevap fest”, jer je zatvaranje centra za automobile, stvorilo gužvu u cijelom gradu.

Zvanični promoter manifestacije Nebojša Kuštrinović kaže da su ovim događajem “pogodili šta Banjaluci nedostaje”, a posjetioci su dolazili iz Beograda, Sremske Mitrovice, Osijeka, Siska, Maribora, Jajca, Tuzle i Ljubljane.

“Vidjela se ljubav prema ćevapu među ljudima i događaj je pozdravljen u cijelom gradu. Bez obzira na velike gužve, gosti se nisu ljutili, a mi smo ih i obilazili i savjetovali čak da posjete neke od roštiljnica u gradu”, govori on, dodajući da je zanimljiv i prijedlog da se na dan manifestacije u cijelom gradu prodaje banjalučki ćevap po promotivnim cijenama, u dogovoru sa ugostiteljima.

Za sljedeću sedmicu najavljuje sastanak u Gradskoj upravi sa vlasnicima roštiljnica kako bi čuli njihove prijedloge i ideje za naredni “Ćevap fest”.

“Ima ideja da manifestacija bude na Kastelu, da kulturni program traje cijelog dana, razgovaraćemo o datumu, a ja bih lično volio da se održava ljeti kada u gradu ima još više posjetilaca i ljudi iz dijaspore. Postoji i banjalučki šiš ćevap, koji bi takođe mogao biti dio ponude sljedeći put, a bilo bi zanimljivo i napraviti neku porodičnu porciju ćevapa”, kaže on, dodajući da svaki roštiljdžija ima svoju tajnu za pravljenje banjalučkog ćevapa, te da zato nisu htjeli organizovati takmičenje za najboljeg, iako je bilo takvih pitanja.

Organizatori smatraju da je manifestacija na „suptilan način prikazala da je banjalučki ćevap vlasništvo Banjaluke i Republike Srpske“.

“Bilo je priča da banjalučki ćevap potiče od Mujine porodice – Đuzel, koja se doselila ovdje 1922. godine, ali imaju podaci da je on bio na jelovniku čuvenog banjalučkog vašara i mnogo prije toga”, zaključio je Kuštrinović.

Kulturni program neprimjetan

Organizatori ocjenjuju da je, pored promocije ćevapa, nažalost nezapaženo prošlo da su kulturno – umjetnički program na festivalu kreirala domaća kulturno – umjetnička društva, lingvista Milorad Telebak sa svojom “Jezičkom komedijom”, te Gradski tamburaški orkestar.

Izvor: blic.rs / Autor: Nataša Telebak / Foto: Siniša Pašalić