Mama, zašto tata mora da ide?

Objavljeno: 27. 3. 2012 u 10:52h

Kada se roditelji odluče na razvod, njihova djeca se suočavaju sa višestrukim stresom. Samo saznanje da će se stvari u porodici promijeniti, može biti zastrašujuće za većinu djece. Razvodu takođe prethodi turbulentan period života, većinom ispunjen međusobnim konfliktima roditelja u koje su i djeca uključena, ako ne direktno onda indirektno kroz emocionalni naboj koji vlada u porodici.

Roditelj koji postane staratelj često zbog povećanih obaveza nije u mogućnosti da se potpuno posveti emocionalnim i fizičkim potrebama djece u tom prelaznom periodu. Djeca se često na početku razvoda fokusiraju na ove negativne posljedice i prilagođavanje na razvod može da potraje i do dvije godine, pa čak i duže.

Međutim, prema riječima psihologa Irene Spasojević, dijete ima bolju poziciju u kvalitetnom razvodu, nego u kontinuirano lošem braku u kojem postoji vrijeđanje, omalovažavanje, naglašeno žrtvovanje, bijes, agresija, ignorisanje i manipulisanje.

“Ako dijete raste u takvim okolnostima, prihvata ih i na taj način razvija svoje vrijednosti koje kasnije reflektuje u partnerske odnose. Razvod proizlazi iz kontinuiranih nezadovoljstava ili akutnog razočaranja. Djeca intenzivno doživljavaju i proživljavaju sve faze. Sve to utiče na njihov osjećaj sigurnosti. Kod mlađe djece se javlja i osjećaj odgovornosti i krivice, briga kako se izbalansirati između roditelja, kome se prikloniti”, objašnjava Irena Spasojević.

Djeca iz rastavljenih porodica moraju da nauče da se nose sa mnogim promjenama u njihovom porodičnom životu. Pored toga što se moraju pomiriti sa činjenicom da će jednog roditelja viđati mnogo rjeđe, neka djeca se suočavaju sa selidbom, promjenom škole ili smanjenim životnim standardom. Iz tog razloga, psiholog Irena Spasojević kaže da je potrebno razgovarati sa djecom, u skladu sa njihovim uzrastom, kako bi shvatili da je razvod rezultat nesuglasica roditelja, te da ono i dalje ostaje njihovo dijete i da će oba roditelja biti prisutna u njegovom životu, ali iz drugačijih pozicija.

“Neophodno je omogućiti djetetu da verbalno ili neverbalno (putem crteža), izrazi svoja osjećanja i omogućiti mu da otuguje, napraviti reorganizaciju navika, uključiti ga u kreativne i konstruktivne vršnjačke sadržaje i naravno, isključiti iz manipulacija. To jeste, bitno je ne pričati djetetu protiv drugog partnera i ne prenositi poruke preko djeteta”, rekla je Irena Spasojević.

Prema podacima iz Centra za socijalni rad, u protekloj 2011. godini podnešeno je 223 zahtjeva za postupak mirenja bračnih partnera koji imaju maloljetnu djecu. Bračni parovi čiji se odnos osjetno pokvario, te oni koji žele spasiti brak, dolaze u Centar kako bi utvrdili stepen poremećenosti njihovih partnerskih odnosa, definisali uzrok koji je doveo do neslaganja i procijenili njihovu pojedinačnu motivisanost za pozitivnije promjene.

Centru za socijalni rad i Porodičnom savjetovalištu se za postupak mirenja uglavnom obraćaju supružnici čiji je partnerski odnos ozbiljno poremećen ili gdje ne postoji dovoljno jaka želja, odnosno motivisanost da se brak poboljša. Međutim, oko 10-15% supružnika odluči da nastavi svoj zajednički život.

Obzirom da je prioritetna uloga Organa starateljstva zaštita prava i interesa maloljetne djece, u toku postupka mirenja supružnika se radi i na njihovom roditeljskom funkcionisanju. Iz Centra kažu da se djeca uglavnom povjeravaju majkama, te da je 80% roditelja saglasno u dogovoru oko starateljstva.

“U situacijama gdje se roditelji ne saglase oko povjeravanja i izdržavanja maloljetne djece, odluku o tome u postupku razvoda donosi sud. Organ starateljstva ima aktivnu ulogu u postupku razvoda supružnika sa maloljetnom djecom, a i u djelu zaštite interesa i prava djece”, kaže Radmila Dašić.

Kako kažu iz Centra, najčešće nesuglasice u braku javljaju se kod mladih bračnih parova koji su u braku između 3-5 godina i uglavnom u periodu kada imaju jedno dijete. Neslaganje se u ovom periodu može asocirati sa pojavom prve bračne krize poslije rođenja djeteta. Međutim iz Centra kažu da je brak kao zajednica izgubio svoju moralnu, podržavajuću i emotivnu komponentu, te da emotivna bliskost i ljubav više nisu osnovne motivacije ulaska u brak.

“Mladi bračni parovi uglavnom nespremno ulaze u brak, bez postavljenih zajedničkih ciljeva na kojima se temelji bračna zajednica. Veoma brzo dobijaju i roditeljske uloge, što prouzrokuje zbunjenost kod partnera, te ukoliko ne postoji zajednička spremnost za kompromis, ljubav, uzajmno razumjevanje, poštovanje i toleranciju, zdravu i otvorenu komunikaciju dolazi do bračnih kriza”, navodi Radmila Dašić.

Takođe je znatan broj razvoda između partnera koji su 10-15 godina u braku. U ovoj situaciji česti razlozi za nesuglasice su međusobna zasićenost, otuđenost, nedostatak komunikacije i preljuba.

Prema riječima psihologa, bitno je da roditelji shvate da djeca intenzivno doživljavaju i proživljavaju sve faze braka i razvoda, te da posljedice zavise od novonastalog odnosa roditelja. Veoma je bitno da dijete nastavi da ima dobar odnos sa oba roditelja, te da se redovno viđa sa roditeljom koji mu nije stalni staratelj. Takođe je neophodno da postoji komunikacija između roditelja i nakon razvoda, barem kada su u pitanju djeca.

Centar za socijalni rad pruža roditeljima pomoć u pravcu postizanja dogovora vezanih za sva bitna pitanja u životu njihove djece. Takođe, istraživači su ustanovili da se djeca iz porodica gdje postoji mali nivo sukoba nakon razvoda, ne razlikuju u prilagođavanju od djece iz porodica sa niskim konfliktom.

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Međunarodno priznati IT kursevi