Božićni običaji

Pravoslavni Božić slavi se u Rusiji i istočnoj Evropi, ali se datum slavljenja, a i običaji razlikuju od države do države, jer je svaki narod unio sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika.

Proslava Božića u pravoslavnoj tradiciji je vjerski usmjerena, za razliku od proslave u zapadnom svijetu gdje je Božić postao žrtva komercijalizacije. Za većinu pravoslavnih hrišćana Božić predstavlja vrijeme za razmišljanje i obnovu porodičnih i prijateljskih odnosa.

Na prostorima bivše Jugoslavije Božić se slavi 7. januara, po starom julijanskom kalendaru. Katolici, kao i poneki pravoslavci, su prešli na gregorijanski kalendar. Međutim, mnogi pravoslavni hrišćani nisu htjeli prihvatiti gubitak 11 dana i ostali su vijerni starom obilježavanju Hristovog rođenja.

U Rusiji, Božić je zabranjen nakon revolucije 1917. godine i tek nakon 75 godina ljudi su ponovo počeli obilježavati ovaj sveti praznik. Uoči Božića, porodice uživaju uz poseban obrok koji se većinom sastoji od čorbe od pečurki, posnog hljeba, bijelog luka, meda, ribe, svježih kajsija, narandže, smokava, koštunjavih plodova te graška, krompira i crnog vina.

Takođe, u Rusiji i Ukrajini večera se po pravilu treba sastojati od 12 različitih namirnica kao simbol za dvanaest apostola, uključujući i koljivo (žito). Zanimljivo je da pravoslavci u Egiptu i Siriji proslavljaju Božić slično kao i Rusi, jer su ruski sveštenici donijeli pravoslavlje na Bliski istok i u Afriku.

Grčka je prešla na novi kalendar i po njihovim običajima djeca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme, a zauzvrat budu počašćeni slatkišima ili novcem. Takođe, Grci pripremaju baklavu od susama za Badnji dan, a i hljeb zvani ’Christopsomo’, za Božić. Svinjetina je tradicionalno božićno jelo, a u zadnje vrijeme puretina se takođe služi.

Rumuni su takođe prešli na novi kalendar. Oni žrtvuju prase na dan svetog Ignatija, 20. decembra, a služe ga tek na dan Božića. Jedinstvenost rumunskog božičnog jela čini „kozonaći“ – kolač sa grožđicama i lješnicima.

U Bugarskoj, za Badnje veče priprema se večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 mjeseci u godini. Za Božić svi članovi porodice ustaju u isto vrijeme i uživaju u doručku.

Makedonija proslavlja Božić na sličan način kao i ljudi na našim prostorima, međutim 5. januara djeca u Makedoniji pjevaju božićne pjesme idući od vrata do vrata. Dan kasnije, badnjak se donosi na kućno ognjište, a prije toga se isječe na tri dijela, što predstavlja Sveto trojstvo. Sva tri dijela badnjaka u kuću unosi otac.

Gruzijci na Badnje veče čekaju ponoć, a zatim počinje večera uz tradicionalno domaće vino.

U Etiopiji, više od polovine stanovništva pripada pravoslavnoj vjeri. Na Božić ljudi idu u crkvu, a na ulazu primaju svijeće nakon čega svi zajedno obilaze crkvu tri puta. Crkvena ceremonija traje tri sata, a ostatak dana se provodi u slavlju i plesu.

Bez obzira na različite običaje, vjernici Božić provode u krugu porodice i prijatelja.