Banjaluka tužbama traži 47 miliona KM

Grad Banjaluka na osnovu različitih tužbi nezvanično potražuje od pravnih i fizičkih lica oko 47 miliona KM, što je otprilike trećina aktuelnog gradskog budžeta.

Dobar dio ove cifre čine tužbe na osnovu nenaplaćenih komunalnih nadoknada i tužbe povodom nadoknade za korišćenje građevinskog zemljišta, a odnose se na postupke u kojima Grad ne zastupa Pravobranilaštvo, već zaposleni u Gradskoj upravi.

Ukupan broj predmeta po ovim osnovama zaključno sa 31. decembrom 2016. godine iznosi 2.014 predmeta. Od čega je Grad tužilac, predlagač ili tražilac izvršenja u 1.316 predmeta, dok je u ostatku predmeta tu ulogu obavljalo banjalučko pravobranilaštvo.

Većina ovih slučajeva daleko je visinom iznosa od medijski atraktivnih predmeta poput onog “Poljoprivredna škola”, ili slučaj oko zemljišta na Zapadnom tranzitu, koji su dovela do krivičnih optužnica protiv, sada već bivšeg, pravobranioca Mirka Stojčinovića i službenika RUGIP, ali su i oni u krajnjem zbiru naneli veliku štetu gradskom budžetu.

Problemi, koji su doveli do ogromnog broja neriješenih ili nenaplativih tužbi, nastali su početkom devedesetih, kada su pravobranilaštvo i Geodetska uprava izmješteni iz nadležnosti grada, što je otvorilo prostor za brojne manipulacije u RUGIP-u i Pravobranilaštvu RS, dodatno usporilo sudske procese, dovelo do sve veće nesređenosti zemljišnih knjiga i otežalo rad gradske administracije.

Pored mnogih zakonskih začkoljica koje su doprinijele ovolikom broju sporova, jedan od najpoznatijih banjalučkih advokata, Jovan Čizmović, kaže da su za mnoge sporove ipak najodgovorniji ljudski resursi.

“Sve to je rezultat nečije neaktivnosti, odnosno namjerne aktivnosti, a Grad sada pokušava da ispravi te posljedice. Zašto neko za sve to u datom vremenu nije imao opreza, ja zaista ne mogu da odgovorim, niti da imenuje bilo koga ko je skrivio posljedice štetne po budžet, ali svakako su za to u velikoj mjeri odgovorni ljudski resursi”, objašnjava Čizmović.

Poznati pravnik dodaje da Grad sada pokušava sve da vrati imovinu koja je u sporovima, te da je to sve pokušaj da se nešto ispravi i da se otklone posljedice nečijih štetnih radnji i propusta.

Osim ljudi koji su velikim dijelom odgovorni za propuste ili krivična djela, dodatni problem predstavlja neefikasnost pravosuđa, neusklađena zakonska rješenja, te nepostojanje jedinstvene baze podataka, što je dovelo do toga da u velikom broju predmeta dođe do zastarjelosti ili nemogućnosti da se Grad naplati nakon okončanja sudskih procesa.

Najveći dio ovih slučajeva predstavljaju tužbe za neplaćene komunalne nadoknade u manjim iznosima, ali postoji i nekoliko slučajeva gdje je Grad oštećen za veće sume.

Sagovornik “EuroBlica” dobro upućen u ovu tematiku, navodi da je recimo, predmet Muhsinović Halime školski primjer kako je Gradu nanijeta nenadoknadiva šteta.

U ovom slučaju Grad je tužen, a slučaj je u korist tužiteljke vodila advokatica Meliha Filipović, pošto navodno nije isplaćena nadoknada za eksproprijaciju zemljišta na kome se nalazi Robna kuća Kastel, iako je to urađeno, ali dokumentacija nije bila potpuna.

Osnovni sud je presudio u korist tužioca, Okružni sud je potvrdio presudu i sa računa Grada isplaćeno je oko 1.006.565 KM.

Pravna služba Grada se na ovu odluku žalila, pa je predmet nakon višegodišnjeg povlačenja po sudovima završio na Vrhovnom sudu koji je presudio u korist Grada, ali pošto je pomenuta Muhsinović Halima u međuvremenu preminula, a pomenuto zemljiše pomenilo više vlasnika, Grad nije bio u mogućnosti naplati nadoknadu štete.

Nažalost, ovaj slučaj nije jedini, jer je okružni sud donio nekoliko presuda na štetu Grada, nakon čega je Grad vanrednom revizijom morao ići na kontratužbe, ali je u većini ovih slučajeva poput slučaja Popović Tea(524.363 KM) ili slučaja Evropske ekspertske grupe(391.166), ostao bez mogućnosti naplate, iako je presuđeno u korist Grada.

Stručnjaci poručuju da sve ovo može spriječiti samo oprez pojedinaca.

“Da bi se izbjegli ovakvi sporovi i višemilionske štete po budžet grada, a samim tim i građane, moramo biti dovoljno oprezni i biti profesionalci. Zadatke koje nam je povjerila zajednica moramo izvršavati na pravi način”, dodaje Jovan Čizmović.

Inicijativa grada

Grad je podnio incijativu Ministarstvu pravde da se u radnu verziju Zakona o pravosuđu RS uvrsti prijedlog da se ponovo oformi gradsko pravobranilaštvo.

Ovo pravobranilaštvo bi zastupalo isključivo interese grada u sudskim procesima, što bi skratilo vremenske rokove, stvorila bi se zakonska mogućnost da se formira jedinstvena baza podataka te bi se smanjio prostor za manipulacije nesavjesnih pojedinaca.

Radojičić: Efikasno pravobranilaštvo

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić nekoliko puta je istakao da se nada da će banjalučko pravobranilaštvo mnogo bolje i efikasnije zastupati grad u brojnim sporovima nego što je do sada činilo.

“Ne zanimaju nas kadrovska rješenja već učinak. Primarni interes grada je efikasno pravobranilaštvo, koje, prema postojećem zakonu, i dalje zastupa grad u brojnim postupcima u vezi sa milionima vrijednim nekretninama i zemljištem, a nažalost, u velikom broju slučajeva, izostala je pozitivna reakcija pravobranilaštva”, rekao je Radojičić.

Izvor: blic.rs / Autor: B. Predojević, T. Vukomanović