Banjaluka – grad betona i asfalta

Objavljeno: 25. 1. 2012

Da li ste znali da drvenaste biljke utiču na vaše zdravstveno stanje i raspoloženje, a i da se manje nasilnog ponašanja javlja u naseljima sa razvijenom vegetacijom?

Banjaluka

Banjaluka je nekad bila poznata kao grad zelenila. Međutim, danas se situacija uveliko promijenila. Ugroženost biljaka, naročito drveća, u posljednjoj dekadi je znatno povećana zbog sve većeg broja stambenih, industrijskih i poslovnih objekata.

„Optimalno trebalo bi biti 12-15 m2 zelenih površina po glavi stanovnika. U Banjaluci, prijeratnih 15msmanjeno je na 10mpo stanovniku“, kaže Dragan Čomić, izvršni direktor NVO Eko-logic.

Čomić podsjeća da osim što zelene površine čine naš grad estetski ljepšim, one prije svega imaju sanitarno-higijensku ulogu koja stvara povoljan psihohigijenski uticaj na čovjeka. Priroda ima moć da djeluje na čovjekove radne i ostale životne aktivnosti, a i da ubrza oporavak bolesnika.

Razvijenost krošnje drveća utiče i na temperaturu vazduha što može redukovati troškove grijanja i hlađenja stambenih prostora za 10 do 20%. Pravljenjem sjenke, drveća umanjuje zagrijavanje građevina u toku ljeta, a u zimskom periodu ono razbija snagu vjetra.

Mnogi građani ne shvataju ozbiljno to što nove zgrade niču na nekadašnjim zelenim površinama, smatrajući to kao normalan razvoj jedne urbane sredine. Međutim, bez preduzimanja mjera zaštite, stabla u našem gradu će ubrzano propasti.

„Zakonodavstvom (prije svega Zakonom o prostornom uređenju) je propisano da minimalno na svakoj površina na kojoj se gradi mora biti do 30% zelenih površina. Nepoštvanjem ovih propisa doći će do daljnje degradacije gradskog zelenila“, rekao je Dragan Čomić.

Osim toga što su zakonske regulative nedovoljno definisane i što je ovo pitanje marginalizovano od strane političkih struktura, najstariji hrast u Banjaluci nije uvršten u listu zaštićenih spomenika i već neko vrijeme vene. Profesor Šumarskog fakulteta, Zoran Stanivuković, vjeruje da je izgradnja parkinga u njegovoj blizini dovela do nedostatka podzemne vode, te je hrast počeo da propada.

„Detaljna analiza se treba sprovesti kako bi se utvrdio tačan razlog i da li se hrast može na neki način nadomjestiti i spasiti. Činjenica je da nema vode i da je jedan od glavnih uzroka onaj parking, međutim vidim da su skoro skinuli asfalt i stavili pločnik“, rekao je profesor Stanivuković.

Postoje i oni građani koji su zabrinuti zbog manjka zelenila. Goran Pivašević vjeruje da je jedini motiv gradnje profit, te da je bitno da je zgrada izgrađena na atraktivnoj lokaciji, a biljke koje su se tu nekad nalazile padaju u zaborav.

„Trave nema iz jednostavnog razloga što su se ljudi udaljili od prirode, pa uopšte i ne obraćaju pažnju na zelenilo. Samim tim su se i neki ljudi koji prave svoje zgrade udaljili od iste te prirode samo da bi dobili profit, jer se sve gleda u novcu“, kaže Goran Pivašević.

Studentica Sanja Stakić takođe vjeruje da je danas priroda manje bitna, dok je novac postao pokretač društva.

„Istina da su mnoge zgrade sagrađene na mjestima gdje bi trebale biti zelene površine. Kao na primjer uz obale Vrbasa, što je nedopustivo. Ali, što bi stari narod rekao ‘para vrti gdje burgija neće'”, rekla je Sanja.

Osim toga što se političari trebaju više angažovati oko zaštite prirode, učešće građana je neophodno kako bi Banjaluka ponovo bila poznata po svom zelenilu.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Novinarska praksa

Međunarodno priznati IT kursevi