Anketa: Pročitajte šta poznate Banjalučanke misle o Osmom martu

Nekim ženama 8. mart ne predstavlja ništa posebno, dok drugim smeta konzumeristička strana ovog dana. Pročitajte šta su poznate žene iz Banjaluke rekle o ovom danu…
Iako se žene više od stotinu godina bore za jednakost sa muškarcima, do te jednakosti još uvijek nije došlo. Pročitajte šta ženama iz javnog života Banjaluke predstavlja Međunarodni dan žena. Za neke od njih 8. mart ne predstavlja ništa posebno, dok drugim ženama smeta konzumeristička strana ovog dana.

Slađana Zrnić, glumica iz Banjaluke, kaže da za nju ovaj dan ne predstavlja ništa posebno.

“Samo vidim način da se isprazne džepovi. Mislim da se taj praznik, kao i svi, stavljaju u koš potrošačkog društva, čime gubi svaki smisao. Majku, sestru, baku, prijateljice volim svaki dan i svaki dan treba da darujemo pažnju jedni drugima”, rekla je za BUKU Slađana.

Brankica Stojanović, portparolka Jelen Demofesta, rekla je da 8. mart za nju predstavlja još jedan dan u kojem se osjeća dobro što je žena.

“Žao mi je što na vidjelo dolazi više njegova konzumeristička strana, pa su pokloni postali glavno obilježje ovog dana. A trebalo bi ga posebno iskoristiti za razgovor, kako o pravima i dostignućima žena danas, tako i o onome što možemo sutra. Naravno, zajedno sa muškarcima”, rekla je Brankica Stojanović.

Dražana Lepir, predsjednica Udruženja građana “Oštra nula”, rekla je da je za nju 8. mart politički čin i da joj je žao što i danas još uvijek živimo podjele i nejednakosti protiv kojih su se žene borile i bore kroz istoriju.

„Patrijarhat i dalje vlada našim društvom i to svima treba nešto da govori. Mišljenja sam da se 8. mart ne slavi, već obilježava u duhu borbe za suštinsku jednakost. U tom duhu, pozivam sve da nam se pridruže na Osmomartovskom maršu pod sloganom ’Sloboda Rađanju’, što je ujedno i naziv regionalne akcije koja se održava u državama bivše Jugoslavije. Cilj akcije je da porodilišta postanu prijatelji majki i da se poboljšaju uslovi i okolnosti u kojima žene ostvaruju svoja reproduktivna prava. Okupljanje u Banjaluci je zakazano ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske u 12h. Ženska borba je zajednička borba“, rekla je Dražana Lepir.

Milica Stojaković, portparolka kompanije m:tel, kaže da ovaj datum ima značajnu istorijsku ulogu u emancipaciji žena i praznik je koji nas podsjeća na važnost uloge žene u modernom društvu.

“To je dan koji slavi najljepše emocije – ljubav i poštovanje, dan kada budemo obradovane poklonom ili kada pažnjom obradujemo nama drage žene. Ovakav vid pažnje prema ženama treba njegovati i sve ostale dane u godini”, istakla je Stojaković.

Mirna Savić Banjac, odbornica u Skupštini Grada Banjaluka iz Narodnog demokratskog pokreta, kaže da za nju 8. mart dan pokazuje svu nebrigu institucija na lokalnom i državnom nivou prema svim kategorijama društva, pa tako i prema ženama ostalih 364 dana u godini.

Dijana Tepšić, portparolka Gender centara Vlade RS, muzičarka i voditeljka, kaže da je za nju Međunarodni dan žena zaista veoma važan dan kada je ponosna što je žena i kada je ponosna na sve generacije žena širom svijeta.

“Dan kada obilježavamo sva dostignuća i doprinose žena kroz istoriju. Dan kada im simbolično izražavamo svoju zahvalnost i poštovanje za sva prava koja su nam obezbijedile i time rizikovale svoje živote. Danas žena savremenog doba ne bi mogla da glasa i da bude birana, da vozi automil, da se školuje, da radi, da se brani od nasilja i diskriminacije i jos mnogo toga. Ne smijemo nikada zaboraviti pravi značaj obilježavanja ovog veoma važnog istorijskog dana. Budimo zahvalne ženama koje su se mukotrpno borile za nas i naša prava. Borba žena kroz istoriju, a i danas, važna je za dobrobit čitavog čovječanstva”, istakla je Dijana.

Milkica Milojević, predsjednica Udruženja BH novinari, rekla je da joj je žao što se, ne samo posljednjih godina, nego kroz decenije novije istorije, zaboravlja i zamagljuje suština Osmog marta, dana koji simbolizuje borbu žena za ravnopravnost, dostojanstvo, posao, obrazovanje, zdravlje, imovinu, samostalnost, za pravo da odlučuje o svom životu, vremenu, prostoru i tijelu.

„Mnoge žene i djevojke, muškarci i mladići, danas nemaju pojma ko je Roza Luksemburg, niti kad su naše majke i bake dobile pravo glasa i svi zdravo za gotovo prihvataju Osmi mart kao isprazni konzumeristički praznik, nalik na jednako obesmišljeni Dan zaljubljenih, koji s ljubavlju nema blage veze. Sve se svodi na kupovinu često kičastih i bezvrijednih poklona, ili na frustraciju u dušama onih koji ni za toliko nemaju novaca“, rekla je Milkica.

„Naravno, nikad za Dan žena ne zaboravljam svoju majku i još neke bake i tete, jer njima mnogo znači svaki znak pažnje i one ga, naravno, zaslužuju. Kada u tom kontekstu posmatram osmomartovske poklone, smatram da su jedini smisleni pokloni oni koje dječica svojim rukama naprave ili prirede u vrtićima i školama. To i jeste suština darivanja, a kroz te kreativne radionice mališani se na neki način i pripremaju da razmišljaju o praznicima i njihovom porijeklu i poruci“, ističe Milojević.

Milkica Milojević ovom prilikom nam je rekla i da je dobila nagradu „Prvakinja rodne ravnopravnosti“, a riječ je o godišnjoj nagradi za 2014. godinu, za unaprijeđenje ravnopravnosti polova, koju dodjeljuje Parlamentarna skupština BiH, uz podršku OSCE-a.

Vanja Stevanović diplomirana novinarka, kaže da za nju 8. mart predstavlja praznik mama.

„Voljela bih da svaka žana, svaki dan u životu doživljava kao svoj, jer tako i jeste. Ako bismo govorili o ekonomskim i društveno-političkim slobodama i mogućnostima žene, danas, sigurno je da ima pomaka od vremena kada se praznik počeo obilježavati. Međutim, ne stičem utisak da je 8. mart povod za otvaranje tih pitanja. Takođe, žena je na tom putu oslobođenja i emancipacije precijenila svoje realne mogućnosti i uglavnom ostala u okvirima odgovora društvenim očekivanjima, iako ih je formalno prevazišla“, kaže Vanja.

Dodaje da ima potrebu i da povodom 8. marta podsjeti da su žene sa invaliditetom kod nas i dalje dvostruko diskriminisane, prema gender pripadnosti i invaliditetu.

Jelena Stojaković, glumica iz Banjaluke, kaže da je za nju 8. mart dan kao i svaki drugi.

“Meni lično ništa ne predstavlja, ali shvatam ljude koji ga doživljavaju i obilježavaju i poštujem to”, rekla je Stojaković.

PROČITAJTE KRATKI ISTORIJAT OSMOG MARTA

Međunarodni dan žena (8. mart) nastao je kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Inicijativu za taj praznik dala je njemačka feministkinja i članica Socijalističke stranke Klara Cetkin (1857-1933). Cetkinova se borila za pravo žena od 1889. godine, a prvi put pokrenula je inicijativu na Međunarodnoj konferenciji socijalističkih žena 1910. godine u Kopenhagenu.

Diskriminacija protiv žena dovela je do toga da više miliona žena i muškaraca iz socijalističkih pokreta izađe na ulice Austrije, Danske, Njemačke i Švajcarske, čime je 19. marta 1911. godine prvobitno nastao Međunarodni dan žena, dok je 8. mart prihvaćen kao međunarodni praznik žena 1917. godine.

Tokom 1975. godine, koja je bila Međunarodna godina žena, UN su počele da proslavljaju 8. mart kao Međunarodni dan žena. Dvije godine kasnije, Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju kojom je taj dan proglašen za dan prava žena i međunarodnog mira.

Proslava tog dana postala je popularna u Istočnoj Evropi, Rusiji i bivšem sovjetskom bloku, a kasnije se proširila na ostale dijelove Planete. U pojedinim regionima izgubljena je politička konotacija i to je postala prilika da muškarci iskažu svoju pažnju prema ženi poklonima i cvijećem, dok je u nekim regionima u središtu pažnje borba žena za ljudska prava, te političku i socijalnu jednakost.

Interesantan je podatak da je Švajcarska bila posljednja zemlja u Evropi koja je uvela pravo glasa ženama (1972).

Izvor: Buka