Sve više Banjalučana obolijeva zbog stalnog konzumiranja prerađevina

Zbog jeftine prerađene hrane koju masovno jedemo 70 odsto građana osjetljivo je na gluten, pa su primorani kupovati u prodavnicama zdrave hrane, koje su i do pet puta skuplje.

Iako je bezglutenska ishrana postala pravi trend u svijetu, broj građana kojima stvarno smeta gluten sve je veći.

Ova materija koja se nalazi u pšenici, ječmu i raži, sadržaj je većine prerađenih namirnica, a ako se puno unosi, može biti uzrok raznih bolesti.

Tako ljudi koji izbegavaju gluten, mogu zaboraviti odlazak u pekare, poslastičarnice, ali i na grickalice, slatkiše, umake, mesne prerađevine, pa čak i pojedine mliječne proizvode, jer gotovo svi sadrže gluten.

Sve ove „otrovne“ namirnice svakodnevno konzumira 95 odsto Banjalučana, a teška finansijska situacija, prednost daje kupovini što jeftinijih i manje kvalitetnih proizvoda.

Bilo da se radi o celijakliji, alergiji na gluten, ili o blažoj varijanti, preosjetljivosti na gluten, i jedne i druge ishrana će skupo koštati.

Bezglutenska tjestenina košta oko 5, kilogram brašna oko 9, čokoladice oko 3 KM, dok bezglutenski bijeli hljebovi koštaju oko 6 KM.

Sve što u sebi ima više od 5 sastojaka ne treba ni slučajno jesti, a što je cijena niža, to su proizvodi više prerađeni i nezdravi, upozoravaju stručnjaci.

“Do svega ovog dovela nas je siromašna ishrana. Kupujemo prerađenu hranu u kojoj ima svašta. Ranije nije bilo ni priče o glutenu, jer su se ljudi zdravije hranili, dok se danas sve svodi na kupovinu preređevina i odlazak u pekare. Naravno, kada unosite velike količine tih proizvoda, to vremenom počne da smeta”, objašnjava magistar farmacije i nutricionista Dragana Lučić, te dodaje je danas oko 70 odsto ljudi osjetljivo na gluten.

Naglašava da ipak treba praviti razliku između ljudi koji su potpuno alergični, odnosno, boluju od celijaklije, i onih koji su postali osetljivi na gluten.

“Nema potrebe da se kupuju skupi bezglutenski proizvodi ako niste baš alergični, već potrebno samo izbaciti prerađevine i obavezno smanjiti unos glutena, koji je danas uzrok za mnoge bolesti”, dodaje ona.

Ne čudi što u Banjaluci niče sve više prodavnica skupe zdrave hrane, kojima mušterija ne manjka.

Šta sve gluten može uzrokovati uvjerila se i Maja Aleksić, koja je tek u 32. godini počela je dobijati jake simptome, osipe na tijelu i velike modrice, kada su joj ljekari ustanovili da je za sve kriv upravo gluten.

“On je bio uzrok svih mojih problema u organizmu, pa sam morala izbaciti trećinu namirnica koje sam do sada jela. Tako se moja kupovina svela na to da satima po marketima čitam sastave na proizvodima i tražim nešto bez glutena. Ne biste vjerovali šta se sve nalazi u hrani koju jedemo. Ako samo malo obratimo pažnju videćemo da jedemo otrov”, kaže Maja.

Gluten puni bolnice

Iako se ranije mislio da od ove bolesti oboljevaju samo djeca, mnogi primjeri, pokazuju da se ona može desiti ljudima u bilo kojoj dobi. Prema riječima prim. dr Biljane Suzić iz Klinike za dječje bolesti, broj novootkrivenih slučajeva oboljelih od celijakije, potpune alergije na gluten, je u porastu.

“Celijakija je imunološki posredovana, sistemska bolest, a može se manifestovati brojnim simptomima, pri tome tome ne moraju biti prisutni od probavnog trakta. Ne znamo pouzdano da li je taj veći broj bolesnika posljedica boljeg prepoznavanja bolesti ili broj oboljelih osoba mahom raste”, objašnjava Suzićeva.

Izvor: banjaluka.net