Banjalučani sve više traže pomoć stručnjaka: Psiholozi zatrpani pozivima građana

Objavljeno: 11. 10. 2017 u 15:55h

Svakodnevni stres, obaveze, težak život, depresija, natjerali su Banjalučane da zaborave na uvreženu sramotu i potraže psihološko savetovanje, zbog čega se na slobodan termin negde čeka i po 15 dana.

“Stalno sam napeta zbog posla, puno obaveza kod kuće i sa djecom, imam osjećaj da ne mogu sve stići da uradim za jedan dan što trebam. Srce mi ubrzano lupa, nekoliko puta sam imala čak i gušenje. Išla sam kod porodičnog ljekara i svi su mi nalazi uredni, zbog čega sam i riješila da se obratim psihologu”, otvoreno je ispričala jedna četrdesetogodišnja žena, koja tek treba da krene na seanse.

Stigma da je neko ko ide kod psihologa “lud”, značajno blijedi, poručuje psiholog Irena Spasojević.

Dodaje da je ideja odlaska psihologu u situacijama kad ljudi detektuju problem koji ne mogu sami riješiti postala svakodnevnica i to zahvaljujući medijima i psiholozima, koji se trude da približe ovu oblast.

“Ljudi su razvili svijest da je odlazak kod psihologa potreba, i da predstavlja mentalno zdravlje, koje je veoma bitan aspekt zdravlja”, govori ona.

Dugačak je spisak poteškoća zbog kojih se odrasli danas javljaju psihologu: anksioznost – fobije, osjećaj napetosti i panični napadi, zatim nesanica, stres, razvod, seksualne disfunkcije, poremećaji ličnosti, poremećaj spavanja, te gubitak volje. Ni djeca nisu imuna na probleme.

“Radim i psihoterapijski i savjetodavni rad sa djecom i roditeljima, a najčešći problemi zbog kojih dolaze su dječiji strahovi, anksioznosti, socijalne vještine, konflikti u braku i razvodi koji se reflektuju na dijete, smrt bliskih članova, teškoće u školi, asocijalnost i pojava agresivnosti u tinejdžerskom uzrastu”, kaže Spasojevićeva.

Svake godine nam se javlja sve veći broj građana za psihološku podršku i pomoć, rekli su i u jednom banjalučkom Centru za psihoterapiju, koje radi već osam godina.

“Javljaju se građani svih životnih doba i, u ne tako značajnom procentu, više nam se obraćaju pripadnice ženskog pola. U patrijarhalnom, i prilično zatvorenom, društvu u kojem živimo još vladaju stereotipi i predrasude o imidžu muškarca koji ne treba da pokazuje, niti da govori o svojim osjećanjima jer je to znak slabosti. Sa tim predrasudama se svakodnevno susrećemo u psihoterapijskom radu sa muškarcima koji nam se obraćaju za pomoć”, govori psiholog i grupni terapeut, Tanja Stjepanović.

Svjedoci smo, ističe ona, pozitivnih promjena u stavu i mišljenju sugrađana o tome za koga je psihoterapija i čemu služi.

Većina njih su već informisani putem interneta i drugih medija o mogućnostima psihoterapije ili su dobili preporuku od drugih koji su imali  pozitivna iskustva iz psihoterapijskog rada na sebi.

“Još uvijek je potrebno raditi na razbijanju predrasuda i pogrešnih uvjerenja kako psihoterapija služi za pojedince koji „nisu normalni“, kako odlazak kod psihoterapeuta znači da ste psihički bolesni, da vas je toga sram i da se bojite osude okoline. To nije istina. Svakom se može desiti u nekom periodu života da doživi psihičku krizu, slom, da se osjeća bespomoćno, beznadežno, da ne vidi izlaz iz te situacije”, priča Stjepanovićeva, naglašavajući da su to trenuci, stanja, u kojima je poželjno obratiti se psihoteraputu, nekom ko je stručan, objektivan i voljan da pomogne.

Stjepanovićeva vjeruje da bi se ljudi još više i lakše obraćali psihoterapeutima da je bolja ekonomska situacija u zemlji.

Cijene privatnih terapija u gradu kreću se od 30 do 60 maraka, u zavisnosti da li je riječ o indivudualnoj, grupnoj ili psihoterapiji djece. Zanimljivo je da se neke seanse organizuju i putem interneta, za ljude koji nemaju vremena da dođu na terapiju ili zato što ne žive u Banjaluci.

Nije magični lijek

Stručnjaci pojašnjavaju i da psihoterapija nije magični lijek koji će učiniti da neka neprijatna situacija nestane, ali jeste proces koji daje snagu ljudima da se na zdraviji način nose sa problemom i da osjećaju veće zadovoljstvo sobom i sopstvenim životom.

Ubrzano disanje, povećan broj srčanih otkucaja, preznojavanje, vrtoglavica, bol u grudima, hladnoća ili talas vreline, drhtavica, dekoncentrisanost, simptomi su anksioznosti.

Izvor: blic.rs / Autor: Tanja Vukomanović

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/drustvo/banjalucani-sve-vise-traze-pomoc-strucnjaka-psiholozi-zatrpani-pozivima-gradana/||claudebot