Veliki posao pred novim rukovodstvom CSR: Socijalna karta Banjaluke poslije 10 godina

Objavljeno: 16. 8. 2017 u 13:36h

Centar za socijalni rad Banjaluka za dvije godine nije uradio bukvalno ništa na izradi socijalne karte grada, ali iz te ustanove najavljuju da će se od sljedeće godine konačno posvetiti ovom projektu.

Jedan od ključnih instrumenata u razvoju grada- socijalna karta Banjaluke posljednji put urađena je 2008. godine na uzorku od oko 7.600 stanovnika i to u sva 54 naselja.

Ovi podaci koristili su nadležnima narednih nekoliko godina, pa mada su i u Centru odavno svjesni da je vrijeme da urade novu kartu-još tapkaju u mjestu.

U ustanovi, koju je do nedavno vodila direktorka, Vera Sladojević, za dvije godine otkako su najavili projekat, nisu utvrdili ni šta je krajnji cilj dokumenta, niti kojom metodologijom će raditi istraživanje. Da nisu odmakli od početka, potvrdili su i u Centru, precizirajući da će se novo rukovodstvo posvetiti ovom poslu i do kraja godine definisati sadržaj socijalne karte, plan aktivnosti, te procijeniti koliko im novca treba za ovaj posao.

“Sama realizacija istraživanja bi trebala biti u 2018. godini “– rekla je portparol Sandra Dobrijević Šipka.

Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Fakultetu političkih nauka i bivši pomoćnik ministra za socijalnu zaštitu RS, ističe da Grad treba da ima uvid u socijalno stanje građana, jer i sam razvoj Banjaluke zavisi od stanja socijalne sigurnosti stanovnika.

Pojašnjava da je socijalna karta ključna u planiranju socijalne politike u zajednici, te da se ne odnosi samo na socijalnu zaštitu, već i na oblast zdravstvene zaštite, porodičnu i dječiju zaštitu, obrazovanje i penzionu politiku.

“Postojeći resursi nisu dovoljni da javne službe Grada u potpunosti odgovore na sve potrebe građana.  Putem socijalne karte mogli bi se odrediti prioriteti socijalnih davanja koji bi bili usaglašeni sa potrebama građana i ekonomskim mogućnostima Grada.  Socijalna karta bi omogućila i realnije planiranje socijalnog razvoja i pravičnije trošenje sredstava iz budžeta Grada” – naglašava Lepir.

Dodaje da socijalna karta Banjaluke treba da sadrži i procjenu rizika od stanja socijalne ugroženosti, odnosno, podatke putem kojih se mogu „detektovati“ i potencijalni rizici od stanje socijalnih problema.

Planirati socijalni razvoj

Socijalna karta sadržajem treba da omogući praćenje dosadašnjih trendova razvoja zajednice kako bi se na osnovu tih pokazatelja mogao planirati socijalni razvoj u budućnosti.

“Svaka zajednica prilikom planiranja socijalnog razvoja treba da ima uvid u socio-demografska obilježja, porodični, socio-ekonomski status, nivo i vrste obrazovanja, zaposlenost i zdravstveno stanje građana. Jedino se na taj način mogu realno planirati javne politike u oblasti zdravstva, nezaposlenosti, penzija, zapošljavanja, socijalne pomoći i druge” – kaže Ljubo Lepir.

Izvor: Blic/Nataša Telebak

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/drustvo/veliki-posao-pred-novim-rukovodstvom-csr-socijalna-karta-banjaluke-poslije-10-godina/?utm_source=SingleVijestiIzKategorije&utm_medium=Blcom&utm_campaign=SingleVijestiIzKategorije||claudebot