Objavljeno: 14. 5. 2017 u 10:31h
Dok visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini najavljuje ulazak novih država u članstvo EU, lansiraju se vijesti da Rusija nema namjeru da odustane od preuzimanja Balkana pod svoju kontrolu, a u vezu s tim planom dovodi se i Turska. U centru je Bosna Hercegovina. O čemu se radi, sprema li se nova oluja na Balkanu?
“Imaćemo nove članice Evropske unije. Mislim da će to biti zemlje Balkana s kojim razgovaramo o članstvu. Mnogi taj proces nazivaju proširenjem, ali ja preferiram da o tome treba razgovarati kao o reujedinjenju Europe”, rekla je prije dva dana Mogerini, uz napomenu da će se to dogoditi kada Velika Britanija i službeno napusti EU. To je predviđeno za proljeće 2019. godine.
U grupi država s kojima se razgovara nema Bosne i Hercegovine – kandidati su Albanija, Makedonija, Srbija i Crna Gora. Međutim, BiH se pominje i posebno je važna u ruskim namjerama.
Naime, pojedini inostrani mediji u proteklih nekoliko dana skreću pažnju na ozbiljna upozorenja koja dolaze iz NATO-a o ruskim planovima akcentirajući da “predsjednik Rusije Vladimir Putin hoće vojno da se ustoliči u srcu Balkana”. Upravo tu se potcrtava Bosna i Hercegovina.
Prema tim informacijama, Rusija hoće da izgradi svoju vojnu bazu u Republici Srpskoj, konkretno u Mahovljanima, mjestu udaljenom od Banjaluke 23 kilometra, gdje se nalazi međunarodni aerodrom. S tog položaja, Moskva bi mogla kontrolisati ogroman dio Evrope, posebno Jadransko more.
Navodno, time bi Rusija osigurala kompenzaciju za ulazak Crne Gore u NATO, što joj nikako ne odgovara, ali nije uspjela to da spriječi. Takođe, to bi bio njen odgovor na veliku američku bazu Bondstil na Kosovu, koja je Moskvi trn u oku.
Krajem 2015. godine pojedini inostrani mediji saopštili su da je Milorad Dodik u Moskvi ponudio Rusima da izgrade svoju vojnu bazu u Republici Srpskoj u zamjenu za secesiju tog entiteta od BiH i punu finansijsku pomoć. Ta informacija nikada nije službeno potvrđena, ali nije ni demantovana.
Inače, Rusija ima svoj veliki centar na Balkanu – nalazi se u Nišu u Srbiji i zvanično funkcioniše kao humanitarni centar za pomoć stanovništvu u vanrednim situacijama. Za Zapad, radi se o “tajnoj ruskoj vojnoj i obavještajno bazi iz koje prati prilike na Balkanu i Evropi”.
Takođe, Zapad otvoreno zahtijeva od Srbije da zatvori centar u Nišu, a posljednjih dana Moskva traži od Beograda da riješi status te baze tako što će imati diplomatski status i što će Rusi, zaposleni u njoj, biti izuzeti od krivičnog gonjenja. Vlasti Srbije još nisu donijele odluku i očigledno je da iza svega stoji vješto smišljena obostrana igra.
Podsjećanja radi, Moskva je ozvaničila svoj plan pod kodnim imenom B 4, koji podrazumijeva da četiri zemlje Balkana, BiH, Srbija, Makedonija i Crna Gora, formiraju savez vojno neutralnih država koji bi bio pod kontrolom Rusije.
Crna Gora se iz svega toga izvukla, okrenula Zapadu i početkom idućeg mjeseca postaće članica NATO-a. Iz ove alijanse ne prestaju stizati poruke kako NATO i EU imaju strateške interese za stabilnost i napredak Balkana.
Da li je uopšte moguće da Rusija ima svoju bazu u Mahovljanima kod Banjaluke? Vlasti RS o tome uglavnom mudro ćute, ćute i vlasti BiH.
Nedavno je Srđan Šušnica, analitičar iz Banjaluke, izjavio da Rusiji preko Dodiku nije cilj rat, nego pravne akcije kako bi se jedno vrijeme održala nestabilna situacija u BiH i na Balkanu.
“To Rusiji treba, jer trenutno nije u stanju da, recimo, na poziv Vlade RS pošalje avion s trupama na aerodrom Mahovljani. Ali, ko može garantovati da za to neće biti sposobna 2018. godine”, rekao je Šušnica.
Izvor: Dnevni-list.ba
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.