Znate li kako su žene dobile pravo glasa u Banjaluci?

Najznačajnije promjene u biračkom pravu su uvedene po završetku Drugog svjetskog rata, a ticale su se žena i vojske, koji su u poslijeratnoj Jugoslaviji dobili pravo glasa, čime je biračko tijelo bilo udvostručeno. Nakon 1946. u zemlji je postojala samo jedna partija, Komunistička partija Jugoslavije, pa su glasači birali kandidate samo iz te partije. Protivkandidata nije bilo. Iako bez opozicije, KPJ je mnogo truda ulagala u predizbornu kampanju.

Predizborna kampanja KPJ za izbore za Ustavotvornu skupštinu počela je već u avgustu 1945, kada je na naslovnici 7. broja “Glasa” objavljen tekst “Za potpuno i pravilno ostvarenje zakona o biračkim spiskovima treba da uzmu učešća najšire narodne mase”. Čitaocima je objašnjena razlika izbornog prava u odnosu na  izborno pravo u Kraljevini Jugoslaviji. Kao najvažnije u Zakonu o biračkim spiskovima istaknuto je “načelo da se biračko pravo osigurava svakom građaninu Jugoslavije bez obzira na socijalni položaj, narodnost, rasu, vjeru i spol, ako je navršio 18 godina, ako nije u toku otadžbinskog rata postao izdajnik svog naroda i ako nije sudjelovao u ukidanju demokratskih prava naroda”. U “Glasu” je to ovako objašnjeno: “Prirodno je da ne možemo dopustiti da šaka narodnih izroda koristi demokratska prava.”

Putem štampe je agitovano da sam narod treba da pazi na izborne nepravilnosti i da posebnu pažnju obrati na “izdajnike i neprijatelje”. Sve antifašističke organizacije su morale zajednički nastupiti na izborima, pored biračkih komisija i narodnih odbora, da se ne bi potkrao “izdajnik” koji ne bi glasao za KPJ. U propagandnu kampanju su uključene sve ženske, omladinske, sindikalne, kulturno-prosvjetne, zadružne i druge organizacije, koje su morale prikupljati podatke o skrivenim neprijateljima Partije.

“Na konferencijama, sastancima, predavanjima, u ličnim razgovorima, treba da aktiviramo mase da te podatke saberu i predaju odborima Fronte. Odbori Fronte u ovom poslu moraju se staviti na čelo, da rukovode sa poslom, da ga što bolje organizuju po selima, kvartovima, ulicama, kućama. Odbori Fronte na svim konferencijama, zborovima, sastancima moraju upoznati narod sa zakonom o biračkim spiskovima tumačeći narodu temeljito svaki njegov član, a naročito podvući njegovu važnost za daljnu izgradnju naše zemlje i bolju budućnost naših naroda.”

Upozoravano je na propagandnu aktivnost neprijatelja, naročito na reakcionarni dio klera. Narod Bosanskog Petrovca se na konferencijama i zborovima upoznao sa biračkim spiskovima i uočio četiri osobe koje nemaju pravo glasa.

Predizborni govor Josipa Broza Tita na beogradskoj radio-stanici prenio je banjalučki “Glas” 14. septembra 1945. na prva dva lista. Tito je izbore za Konstituantu nazvao najdemokratskijim do tada, jer će na njima prvi put učestvovati najšire narodne mase, koje do tada nisu učestvovale na izborima – žene i narodna vojska. U govoru je prezentovan Narodni front, u kojem će “sve demokratske stranke, grupacije i pojedinci istupiti na izborima sa jedinstvenom listom”. Tito je najavio i slobodno nastupanje opozicije na izborima.

Narodni front je isticao revoluciju i borbu naroda za bolji život, koji će im on obezbijediti. Ta borba je trebala obavezati svakog istinskog rodoljuba i pravog demokratu da svoj glas povjeri NF-u. Tito je NF predstavio kao organizaciju koja se počela formirati još prije rata i koja je u ratu odigrala istorijsku ulogu u oslobođenju zemlje i jugoslovenskog naroda, donijevši konačnu demokratiju u zemlju. Da bi obezbijedio bezrezervnu podršku na izborima, Tito je kao članove NF-a predstavio sve narode Jugoslavije, komuniste, seljake, radnike i “poštenu inteligenciju”, zatim članove zemljoradničkih i demokratskih stranaka, pristalice HRSS-a i Samostalne demokratske stranke.

Isticao je da je u programu NF-a da narodne mase sudjeluju u upravljanju zemljom, a kao naredne planove i zadatke je isticao obnovu zemlje, donošenje raznih zakona i uspostavljanje državnog aparata, koji bi podrazumijevao republikanski oblik, zasnovan na federativnoj zajednici ravnopravnih naroda Jugoslavije.

U predizbornim brojevima “Glasa” čitaoci su mogli pročitati da je maršal Tito odlikovan najvišim sovjetskim odlikovanjem, Ordenom pobjede, kao i da je on nosilac liste NF-a Jugoslavije. Mnogo je pisano o biračkim spiskovima i predizbornim skupovima.

Na predizbornim konferencijama u selima Bosanske Krajine narod je sam birao kandidate koje je želio, a na sastancima je objašnjavana agrarna reforma, kao jedno od najaktuelnijih pitanja.

Mr Marijana Todorović-Bilić, arhivista u Arhivu Republike Srpske

Izvor: Glas Srpske