Hoće li se ohladiti banjalučki radijatori?

Stanovi u Banjaluci i ove godine – mlaki. Toplana će, čini se, još jednu sezonu kraju privesti na jedvite jade. I to u najboljem slučaju. Ni još jedan u nizu kredita nije bio dugoročna pomoć. U gradskoj upravi se, u cik sezone, opet hvataju za glavu, a građani za mlake radijatore. Mazut je, uobičajeno, na rezervi, a temperature ne izlaze iz minusa, baš kao, godinama, ni račun Toplane.

Sve nade gradski oci polažu u 31. januar. Na toj biti ili ne biti skupštinskoj sjednici, između dva zla, biraće se ono nešto manje. Ako odbornici tad ne prelome, po svemu sudeći, reprizu stanja gledaćemo i naredne sezone.

“Očekujem da budu predložena bar dva rješenja od kojih bi jedan bio aranžman sa EBRD-om koji podrazumijeva kredit i to vrlo veliki kredit, što je ozbiljan problem i drugi bi bio zakup ili koncesija, odnosno poziv za zakup ili koncesiju”, rekao je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

Toplana godinama u istom problemu ide iz ruke u ruku vlastima. A vlast je zapravo, ostala ista. Sve što se promijenilo je dug Toplane, koji je jedini rastao. Godinama unazad, rješenje se tražilo od danas do sutra, a najčešće sutra, i to u 5 do 12. Sezonu su svaki put dočekivali spremni, sve dok ona ne počne. A i kad počne, Toplanu, čini se, ne obavijeste na vrijeme, pa grijanje kasni. Odgovornost niko nije snosio, a u cijeloj priči o neredovnosti, jedna stvar ostala je redovna – računi.

Idealno rješenje za zavrzlamu banjalučke Toplane, niko nema. Opozicija samo zna da nešto treba, ali šta ni oni ne znaju, ali se na toj priči i te kako kupe jeftini poeni. Sve i kad je rješenje djelimično isplivavalo na površinu, u pravilu se ono skuplje i kratkoročnije, i u njemu se na kraju davile. I priča oko promjene sistema na grijanje na drva, još je samo priča, a ugovor sa Higatom o isporuci papreno skupog mazuta, i dalje je na snazi. I on je sporan.

Na tenderu se Higatu i njihovom ekološko neprihvatljivom mazutu, progledalo kroz prste. Grad i dalje mazut plaća po duplo većoj cijeni od one koju može priuštiti. Vatra ipak neće planuti, sve dok se ne promijeni kompletna struktura, a to debelo košta. Kao i sve u vezi sa banjalučkom Toplanom.

“Banjalučka Toplana je jedan prije svega skup mehanizam grijanja građana Banjaluke, jer je projektovana da se koristi mazut a ne neki jeftiniji domaći energent. Ono što je sigurno je to da koncept grijanja Banjaluke nije dobar, jer su gubici na sistemu vrlo veliki i kako se grad širi i razvija, morali bi se koristiti neki drugi sistemi”, smatra Zoran Pavlović, ekonomista.

A svi neplaćeni računi, stižu na naplatu. Isplata 6 miliona maraka duga javnih preduzeća, tračak je nade Toplani. Na listi dužnika su Studentski centar sa 2,5 miliona maraka, Klinički centar sa milion, te Narodna i univerzitetska biblioteka sa 400.000 maraka duga. Narodno pozorište duguje 250.000, Zavod za izgradnju 165 hiljada a Dom zdravlja 150 hiljada maraka.

Svim tim javnim preduzećima Toplana je poslala upozorenje, da će ih, ukoliko ne počnu da izmiruju obaveze, isključiti sa mreže. Strašno je i pomisliti šta bi bilo kada bi najveća zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj na minusu ostala bez grijanja. Strašno je što su se i desili toliki dugovi i što niko, uključujući kontrolne organe, svih ovih godina nije reagovao. Reagovali su, ruku na srce, prma neplatišama, ali uglavnom građanima koji se kako tako trude da izmire svoje obaveze. I bez obzira na to, rizik da osvanu u hladnim stanovima sve je veći. U januaru.

Izvor: Atv