Banjaluka: U skloništima sportski klubovi i društva

Na području grada prije 30 godina izgrađeno je osam slobodnostojećih objekata, u kojima je smješteno 11 javnih skloništa, od kojih većina služi za druge namjene.

Ukupni kapacitet javnih skloništa je 6.180 mjesta, što je u odnosu na sadašnji broj stanovnika nedovoljno za mogućnost sklanjanja stanovništva u slučaju neke nevolje ili nesreće. Neka od njih su devastirana i nisu za upotrebu, kao što je slučaj sa skloništem u Lazarevu i skloništem Pećina.

U nekima su smještene razne organizacije, društva i sportski klubovi, kao što je u Centru i Novoj varoši, te u Ulici Sime Matavulja, u kojem je Speleološko društvo “Ponir, dok je slonište u Boriku pretvoreno u garažni prostor.

“Za sklanjanje ljudi na javnom mjestu koriste se javna skolništa koja je kao investitor izgradio grad. Sva su projektovana i građena kao dvonamjenska skloništa u periodu od 1980. do 1985. godine. Iskustva iz ratnog perioda govore da ih je mali broj građana koristio, tako da je njihova dalja gradnja nepotrebna i preskupa”, rečeno je u Gradskoj upravi.

Posljednje ulaganje sredstava za održavanje skloništa urađeno je 1992. godine, kada su sanirane sve elektro i mašinske instalacije, kao i agregatske stanice. Ukidanjem posebnog računa Fonda za izgradnju i održavanje skloništa, na kojem je bilo određenih sredstava, a koja su preusmjerena za druge namjene, u budžetu nije bilo planiranih sredstava koja bi bila usmjerena za održavanje skloništa.

“Prije šest godina očišćeno je javno sklonište u naselju Lazarevo, nakon čega je ograđeno kako bi se spriječilo da u njega ulaze beskućnici i narkomani”, rekao je Obrenko Slavnić, predsjednik mjesne zajednice Lazarevo 1.

Dražen Milosavljević, zamjenik predsjednika MZ Starčevica, kaže da to naselje u kojem živi oko 25.000 stanovnika nema javno sklonište, a kada bi došlo do neke nepogode ili nevolje svako bi se morao snalazi kako zna i umije.

“Zakonom o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama utvrđena je obaveza održavanja skloništa i drugih zaštitnih objekata u ispravnom stanju, čime se obezbjeđuje sigurnost i funkcionalnost skloništa i opreme koja je sastavni dio skloništa. Međutim, prevladalo je mišljenje da je sredstva koja su potrebna za održavanje skloništa bolje preusmjeriti za izgradnju vodovoda za naselja koja nemaju stabilan sistem vodosnabdijevanja”, rečeno je u Gradskoj upravi.

Izvor: Nezavisne