Kakav je život u najvišem neboderu u Banjaluci

Objavljeno: 27. 10. 2016 u 20:27h

Stanari solitera u Kordunaškoj 14, najviše banjalučke stambene zgrade, uz prvu jutarnju kafu posmatraju lastavičja gnezda i uživaju u pogledu sa 16. sprata.
Ne boje se, kažu, ni visine ni zemljotresa, mada je većina njih dobro zapamtila katastrofu, koja je prije 47 godina razorila Banjaluku.

Nakon katastrofe, na kraju razrušenog grada, iskrčena je borova šuma i za nekoliko godina tu je niklo novo naselje Borik sa vitkim bijelim soliterima.

U najvišoj od tih zgrada, sa 16 spratova stan je među prvima dobila Anđa Vidaković, penzionisana radnica „Čajaveca“. U lamelu sa ukupno 86 stanova doselila se 1975. Njen stari stan u tadašnjem naselju Mejdan srušen je u zemljotresu, „taman kad ga je okrečila i ušuškala za zimu“. Nakon godina provedenih u prilokolici i privremenom smeštaju, bila je presrećna što je ima svoj krov nad glavom, pa joj nije bilo teško da pješice iznosi nameštaj na 11. sprat.

“Lift je bio montiran, ali su ga pustili u rad tek kad smo svi iznijeli namještaj” – priča Anđa, smejući se.

Danas se, kaže, u lameli lepo živi. Ima dobre komšinice sa kojima često popije kafu na terasi, ukrašenoj gnijezdom, koje su napravile lastavice. Tako uz kafu, pomenu i zemljotres, pa se nasmeju anegdotama iz tih dramatičnih dana.

Soliteri najsigurnije zgrade

Mnogi Banjalučani vjeruju da u gradu na Vrbasu nema mnogo visokih zgrada jer je nakon zemljotresa 1969. zabranjena izgradnja solitera.

Stručnjaci, međutim, tvrde da ova urbana legenda nema nikave veze sa stvarnošću, te da su upravo zgrade sagrađene neposredno nakon zemljotresa najsigurnije.

Bivši rukovodilac banjalučkog Zavoda za izgradnju, Rajko Pucar, ranije je za „EuroBlic“ rekao da su, nakon zemljotresa koji je 1963. razrušio Skoplje, u celoj SFRJ propisani strogi uslovi gradnje u trusnim područjima, u koje spada i Banjaluka. Trvrdi da su 1969. u Banjaluci stradale starije zgrade, koje nisu građene po tim propisima.

U Banjaluci je 1969. stradalo najviše kuća koje su građene bez potpornih stubova i uz korištenje “muljike”, nekvalitetnog vrbaskog peska, od koga je pravljen malter u kome je bilo dosta blata.

Izvor: Blic

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/drustvo/kakav-je-zivot-u-najvisem-neboderu-u-banjaluci/?utm_source=SingleNajnovijeVijesti&utm_medium=Blcom&utm_campaign=SingleNajnovijeVijesti||claudebot