Studenti ne znaju ni ko su im predstavnici

Pad omladinskog aktivizma, slaba zainteresovanost mladih za donošenje odluka i neupućenost studenata u rad njihovih predstavnika, samo su neke od karakteristika većine omladinaca u RS.

Šta je ostalo od kulta studenata koji su svojevremeno dizali revolucije, najbolje svjedoči podatak da niti jedan od pet slučajno odabranih studenata nije znao ko su trenutno predstavnici studenata niti koja je njihova uloga.

Na pitanje kome bi se obratili u slučaju da imaju neki problem, nijemo su slegli ramenima, dok je na pitanje da li su aktivni u nekoj drugoj organizaciji, samo jedan od njih rekao da je “jednom volontirao”.

“Iskreno, ne znam ko su predstavnici studenata ni šta oni rade. Fakultet doživljavam kao obavezu da učim i rješavam ispite, tako da nemam uvid u te studentske aktivnosti”, rekao je Aleksandar M., student druge godine na Banjalučkom univerzitetu.

Lubiša Karlica, predsjednik Skupštine studenata u banjalučkom domu “Nikola Tesla”, ističe da je većina studenata pasivna u vezi s problemima s kojima se susreću te da samo nekolicina njih reaguje kada iskrsne problem.

“Mladi su se uspavali kao da su izgubili volju. Ne kažem da bi trebalo da dižemo revolucije, ali imamo snagu i naš glas treba da se čuje”, ističe Karlica.

Dodao je da je veoma malo studenata uključeno u studentsku politiku, međutim, veliki broj studenata su članovi vladajućih partija, što je, kako tvrdi, jedan od razloga zašto ne žele da se oglašavaju.

Milan Milišić, predsjednik Unije studenata RS, kaže da su studenti uvijek bili aktivni kada su u pitanju njihovi problemi te da su mnogi njihovi zahtjevi uvaženi, ali nije želio komentarisati umiješanost studenata u politiku.

Nikola Dronjak, bivši predsjednik Unije studenata RS, ističe da je svakako primjetan pad studentskog aktivizma i bavljenje kvalitetom studija.

“Obamrlost i apatija među mladima je jedan društveni fenomen, gdje vlada trend ćutanja”, smatra Dronjak.

Biljana Matijević, portparol Omladinskog komunikativnog centra Banjaluka (OKC), kaže da je među nekolicinom mladih koji se redovno pojavljuju na njihovim aktivnostima primjetno da oni nisu snalažljivi niti spremni da preduzmu akciju.

“Malo njih shvati da, ako se ranije aktiviraju, imaju mnogo veće šanse da se kvalitetnije osposobe za zaposlenje”, rekla je Matijevićeva.

Biljana Milošević, socilog, ističe da ravnodušnost i pasivnost za društvene probleme egzistira, ne samo među omladinom već i među starijima.

“Pasivni se moraju aktivirati na relaciji poslovne komunikaciji u smislu da studenti i njihova tijela imaju dobrog posrednika. Svi odsjeci bi trebalo da imaju predstavnika koji je jedna društveno osviješćena ličnost, koja bi im primarno prenosila informacije o radu i ulozi studentskih tijela”, rekla je Miloševićeva.

Izvor: Nezavisne