Objavljeno: 12. 8. 2016 u 12:14h
Štićenici koji nakon završetka školovanja napuštaju Dom za djecu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević”, imaju velike poteškoće da nađu zaposlenje i krov nad glavom. Za to im je potrebna podrška šire društvene zajednice kako ne bi bili prepušteni “ulici”.
Izjavio je to direktor Doma “Rada Vranješević” Vladimir Kajkut.
“Potrebno je tako urediti zakonske propise, po kojima bi ova djeca imala prednost pri zapošljavanju. Samo njih nekoliko godišnje napusti dom i smatram da ne bi bilo veliko opterećenje za grad i Republiku ukoliko bi imali prioritetan status pri zaposlenju”, kaže Kajkut.
Istakao je i da ima svijetlih primjera među privrednicima.
“Ima ljudi velikog srca poput vlasnika preduzeća “Krajina klas” Saše Trivića, koji se javio sa prijedlogom o sapoštavanju štićenika. On je pružio mogućnost svima iz Doma koji iduće godine završavaju srednju školu, da dolaze na praksu i obuče se za rad u pekari, kako bi im kada napuste dom dao zaposlenje. Već su krenuli na obuku i jako su zadovoljni”, rekao je Kajkut.
Kaže da većina štićenika nakon izlaska potraži prijatelje koji su već izašli, kod kojih borave i zajedno plaćaju stanarinu.
“Uglavnom rade kao zanatlije, konobari i pekari. Imamo jedan dio u Domu gdje godinu mogu da borave štićenici koji su završili školovanje i koji treba da se osamostale. Tu se uče životnim navikama i odatle traže zaposlenje. To je program i drugih država u susjedstvu. Tamo djeca imaju stanove u kojem borave u tom prelaznom periodu sa minimalnim nadzorom vaspitača i određenim budžetom. To je puno bolje jer su odvojeni od grupe i prilagođavaju se onome šta ih čeka u budućnosti kad napuste zajednicu”, ispričao je Kajkut.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske rečeno je da je za podršku mladima u osamostaljivanju potrebno obezbijediti sredstva u budžetima opština za pomoć po izlasku iz organizovanih oblika zaštite, odlukom o proširenim pravima u oblasti socijalne zaštite.
Dodaje da se oko 50 odsto štićenika kada izađe iz Doma vraća u opštinu iz koje su došli, gdje lokalni Centar za socijalni rad preuzima osnovnu brigu o njima.
“U svoje opštine se vraćaju uglavnom oni koji imaju neke srodnike u mjestima iz kojih su potekli i oni koji ne uspiju da se snađu u Banjaluci. Skoro svima njima je želja da ostanu u većem gradu, gdje su već stekli drugare i navikli se na život, ali ne uspije svako da se osamostali nakon izlaska”, kazao je Kajkut.
Izvor: Glas Srpske
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.