Projekat “Stara Ada”: Više štete nego koristi?

Izgradnjom TU kompleksa “Stara Ada” Banjaluka bi trebalo da dobije savremenu i atraktivnu turističku destinaciju. Sa tim se ne slažu iz Centra za zaštitu sredine, jer smatraju da ovaj projekat donosi malo koristi, a puno štete.

Veliko riječno ostrvo na Vrbasu u banjalučkom naselju Ada moglo bi postati značajna turistička destinacija, jer je na njemu planirana izgradnja botaničke bašte, ugostiteljskog objekta, površine za javne manifestacije, igrališta za djecu, piknik prostora, plaže, dajak marine…

Radovi su već uveliko počeli, a završetak luksuznog kupališta planiran je do avgusta. Iz preduzeća “Stara Ada” ističu da će izgradnjom novih objekata na riječnom ostrvu grad dobiti savremeni i atraktivni turistički kompleks.

Međutim, početak realizacije ovog projekta izaziva  zabrinutost pojedinih građana, kao i članova banjalučkog Centra za zaštitu sredinu. Oni smatraju da su izbjegnute zakonske obaveze i zaobiđene redovne procedure kod ovog projekta, a da radovi na TU kompleksu ugrožavaju životinjske vrste koje obitavaju na ovom ostrvu.

Zamolili smo Viktora Bjelića iz Centra za zaštitu sredinu da za MONDO prokomentariše ideju i projekat Turističko-ugostiteljskog kompleksa “Stara Ada”.

“Ideja Turističko-ugostiteljskog kompleksa je da investitor, vlasnik restorana ‘Stara Ada’, od jednog potpuno prirodnog i divljeg staništa mnogih važnih biljnih i životinjskih vrsta napravi turističko-ugostiteljski kompleks, što će za posljedicu imati narušavanje prirodnog razvoj posljednje divlje oaze u gradu na Vrbasu. U dosadašnjoj praksi, kako je to i sada slučaj, ovakvi projekti su se pokazali loši prema prirodnim vrijednostima i rijetkostima, a dobri isključivo za interese pojedinaca, kojima će donositi dodatni profit”, kaže Bjelić.

Narodna skupština RS usvojila je 14. aprila odluku o izradi zoning plana područja posebne namjene “Ada” po skraćenom postupku. Bjelić smatra da su u ovom slučaju izbjegnute zakonske obaveze i zaobiđene redovne procedure.

“Donošenjem odluke o izradi zoning plana po hitnom postupku, Narodna skupština RS je prekršila odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju. To je urađeno pod izgovorom da se radi o javnom interesu, što je nonsens, jer je u pitanju privatni interes kojim će značajno narušiti odnose u prirodi ovog riječnog ostrva.

U redovnoj proceduri izrade zoning plana, kao i svakog drugog prostornog plana, obavezna je izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu gdje se procjenjuje kako će eventualna realizacija tog plana uticati na životnu sredinu. Upravo u tom dokumentu se moraju sagledati prirodne vijednosti i kakav će uticaj imati planirane intervencije, a javnost i civilno društvo može dati svoje mišljenje i preporuke, te na taj način umanjiti moguće posljedice na najmanju mjeru.

To se ovdje upravo izbjeglo, stavljanjem ovog plana u hitnu proceduru, jer realno za time nije postojala nikakva potreba osim da se izbjegne detaljna analiza uticaja na životnu sredinu ade i mišljenje javnosti.”

Međutim, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kažu da je stavljanjem zoning plan o Staroj Adi u proceduru po hitnom postupku sve rađeno po zakonu.

“Članom 51. stav 2. Zakona o uređenju prostora i građenju građenju propisano je da se zoning plan područja posebne namjene Republike Srpske izrađuju i donose jedino po skraćenom postupku na osnovu odluke Narodne skupštine RS, na način propisan Pravilnikom o izradi i donošenju dokumenata prostornog uređenja po skraćenom postupku.

Narodna skupština Republike Srpske je donijela Odluku o izradi zoning plana područja posebne namjene, koja je pravni osnov za izradu ovog prostorno-planskog akta, tako da u ovoj fazi ne može biti ni govora o strateškoj procjeni uticaja ili javnom uvidu, o čemu se raspravlja tek u toku izrade zoning plana plana područja posebne namjene”, navode iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Ipak, iz Centra za životnu sredinu ostaju pri stavu da su u ovom slučaju zaobiđene redovne procedure.

“Tumačenje iz ministarstva da se zoning planovi donose jedino po skraćenom postupku je netačno. Oni se po skraćenom postupku mogu donijeti jedino od strane Narodne skupštine RS, što kroz redovnu proceduru zapravo usvajaju lokalni parlamenti, tj. u ovom slučaju Skupština grada Banjaluke”, kaže Viktor Bjelić.

On naglašava i da radovi na ovom kompleksu ugrožavaju životinjske vrste i ptice koje žive na Velikoj Adi.

“Mnoge ptice koje se tamo gnijezde su uznemirene, preplašene u periodu kada bi zapravo trebale da leže na jajima, one mogu zbog buke mašina i uznemiravanja napustiti svoja gnijezda i tako će legla biti uništena. Generalno, prisustvom čovjeka, u toku radova posebno, ali i nakon stavljanja u funkciju TU kompleksa, može dovesti do nestanka određenih vrsta biljaka i životinja.

Ptice su upravo i napravile gnijezda i naselile adu jer im čovjek tu nije mogao prići, te su formirale najveću koloniju i gnjezdilište na teritoriji Grada Banjaluka. Otvaranjem ovog ostrva za čovjeka svakako će negativno uticati na biljni i životinjski svijet, zbog čega su naše kolege stručnjaci iz oblasti ornitologije kao i Zavod za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog nasljedja RS, insistirali da budu uključeni savjetodavno u izvođenje radova, što su investitor i institucije izignorisali.”

Zakon o koncesijama loš

“Zakon o koncesijama potpuno je  na strani interesa investitora, dok se interesi javnosti ne uzimaju u obzir. Dovoljno je vidjeti da zakon omogućava da se dodjeli koncesija, a tek onda procjenjuje da li će i kakav uticaj imati ta koncesija na građane i životnu sredinu. Na ovaj način se oni koji procjenjuju rizike stavljaju pred svršen čin, da moraju da uticaje predstave kao prihvatljive. Iz tog razloga je potrebno mijenjati zakon o koncesijama”, smatra Bjelić.

Izvor: Mondo