Kako da spasimo vrbasku kraljicu?

Iz Sportsko-ribolovnog društva Banjaluka apeluju na sve nadležne institucije da posvete pažnju očuvanju ribljeg fonda u rijeci Vrbas, a posebno mladice, čija je populacija, kako kažu, na minimumu!

Riječna kraljica, koja se do nekoliko godina unazad mogla vidjeti i u samom centru grada, odavno je pred istrebljenjem, a teško je reći ko je najviše doprinio takvom stanju. Krivolovci s podvodnim puškama istrijebili su većinu kapitalnih primjeraka, o čemu je Press već pisao u prethodnim brojevima, a velike varijacije vodostaja tokom mrijesta uništavaju najveći dio podmlatka, pošto se mladica mrijesti u plitkim i bržim dijelovima rijeke.

Kontrola vodostaja

Predsjednik SRD Banjaluka, Dušan Jovandić, kaže za Press da je ovo društvo već iznijelo ove probleme na sastanku s predstavnicima nadležnih institucija, a nadaju se i konkretnim akcijama, kompromisima i zajedničkim nastojanjima da se spase ono što se spasti da.

“Ono što je potrebno uraditi jeste izbjegavati ili smanjiti varijacije u vodostaju prilikom mrijesta u mjeri u kojoj je to moguće učiniti. Potrebno je pojačati zaštitu od izlova, uspostaviti koordinaciju s hidroenergetskim objektima, redukovati zagađenje rijeke i objasniti i ribarima i stanovništvu zbog čega se to radi, te edukovati ljude o tome koliko je važno da očuvamo bogatstvo koje još imamo. SRD Banjaluka upravlja sa stotinu kilometara obale, od čega najveći dio čini Vrbas. Potrebno je četiri ili pet sati da ta voda iz Bočca stigne do grada, a bilo bi više nego dobro da znamo kada možemo da očekujemo povećanje vodostaja, ne samo ribolovci, nego i svi ostali. Dešavalo nam se da usred takmičenja dolazi do povećanja vodostaja. Siguran sam da saradnja može i treba da bude uspostavljena”, kaže Jovandić.

U SRD Banjaluka ističu da je na njima obaveza da maksimalno spriječe krivolov i izlov mladice. Čuvarska služba će tako, pored tri ribočuvara, dobiti još devet čuvara volontera. Koordinator čuvarske službe Marinko Popović kaže da je trenutno na snazi potpuna zabrana lova na mladicu, a oni koji ipak odluče da pokušaju, pa budu uhvaćeni, platiće pristojne kazne.

Kazna 2.000 KM

“Za mladicu uhvaćenu krivolovom kazna je oko 1.000 maraka, a ukoliko je ispod mjere, to je već dvije hiljade maraka. Kažnjivo je uloviti i škobalja ispod mjere, tu je kazna 50 maraka. Samo neposjedovanje dozvole košta od 300 do 900 maraka. Naravno, ukoliko pričamo o krivolovcima koji se služe podvodnim puškama, strujom, hemikalijama ili eksplozivom, tu se već govori o zatvorskim kaznama”, kaže Popović.

Mladica raste do 1,8 metara, živi u nezagađenim rijekama, a na listama je zaštićenih vrsta već godinama. Protiv istrebljenja mnogi se bore uzgajanjem mlađi i poribljavanjem, ali na smanjenim staništima ove ribe ne mogu da prežive brane, zagađenje i krivolov. U okviru međunarodne kampanje “Spasimo plavo srce Evrope”, tim od 18 ihtiologa iz sedam zemalja prvi put je istražio u kojim se rijekama između Slovenije i Crne Gore može pronaći mladica. Populacija mladice pronađena je u 43 rijeke na 1.842 kilometra toka, a to je 65 odsto svih poznatih staništa mladice u svijetu.

Slave 90 godina rada

Sportsko-ribolovno društvo Banjaluka jedno je od najstarijih sportskih društava u Banjaluci, Srpskoj i BiH. Postoje od 1926. godine, a početkom ovog ljeta namjeravaju da proslave vrijedan jubilej. Od 1993. godine, SRD BL je osnivač i stalni član Sportsko-ribolovnog saveza Republike Srpske. SRD Banjaluka će uskoro pokrenuti i novu internet prezentaciju na adresi srdbanjaluka.com, gdje će zainteresovani moći da dobiju informacije o dozvoljenim sredstvima i mamcima za lov ribe, minimalnim mjerama za dužinu riba po vrstama i opis riba koje žive u našim vodama.

Izvor: pressrs.ba