Učiteljica za šankom, a sociolog iza tezge

Za šankom jedne kafane u Banjaluci goste uslužuje kelnerica koja je po struci učiteljica, a nije rijedak slučaj ni da diplomirani profesori socilogije, filozofije, novinarstva, te sličnih zanimanja dočekuju mušterije za tezgama trgovina.

Sindikalne vođe ističu da ljudi sa završenim fakultetom često traže bilo kakav posao, ne gledajući o kojoj je oblasti riječ i da li su se za nju školovali, tako da ne bježe ni od fabrika, uključujući i one koje proizvode obuću i odjeću. Umjesto da mališanima prenosi svoje znanje, Banjalučanka, čije je ime poznato redakciji “Nezavisnih”, radi posao o kojem nije maštala kada je upisivala fakultet. Nije lako, ali nema izbora, priča nam njena prijateljica.

“Dosad je nakupila više od 60 odbijenica, a i muž joj je nezaposlen”, ispričala nam je ta Banjalučanka. U prodaji mlijeka, hljeba, šećera i ostalih namirnica okušali su se razni profili visokoobrazovanih ljudi, i taj posao im, kako tvrde vlasnici trgovina, jako dobro ide.

“Ja sam imao slučajeva da na par mjeseci ili pola godine novinar radi kod mene. Imao sam profesore sociologije i filozofije da rade par mjeseci. Dok čekaju drugi posao, a ostali su bez sredstava, jave se da rade. Takvi ljudi su dobri radnici. Kupci to primijete i pitaju šta je. A ja im kažem – VSS”, naglašava Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka.

Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS, ističe da je opštepoznata činjenica da obrazovni sistem u BiH nije usklađen s potrebama tržišta rada, a posebno s potrebama privrede.

Čak i mašinski inženjeri, koji su bez posla ostali, kako kaže Ružičić,  traže bilo kakvo radno mjesto.

“Bukvalno, danas u tekstilnoj i obućarskoj industriji dobrim dijelom rade radnici koji se nisu obrazovali za tu industrijsku granu, nego su tu razni profili srednjeg obrazovanja, pa čak i visokoobrazovani ljudi koji nemaju veze s ovom industrijom, te im poslodavci organizuju obuku. Imate inženjere koji traže bilo šta da rade”, naveo je Ružičić.

Na našu konstataciju da činjenice ukazuju da ljudi sa završenim fakultetom rade poslove za koje fakultetska diploma nije potrebna, poslodavci kažu da je to sasvim moguće.

“Ako imate situaciju da školujete deset puta više kadrova nego što vam treba, dobijete takvu situaciju”, napominju iz Unije udruženja poslodavaca RS. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, na njihovoj evidenciji su krajem septembra bila 137.502 imena, uključujući i 14.528 osoba s visokom stručnom spremom, od čega je 539 mastera, 86 magistara, te šest doktora nauka.

Izvor: Nezavisne